Echo de Saint Amand
Transcription
Echo de Saint Amand
Echo de Saint Amand Mombele – Limete – Kinshasa Avril 2014 10ème année Eleko ya Pasika Na Nzembo 118 tokotanga boye : Mokonzi akeli mokolo mwa lelo mpo tosepela mpe toyoka nsai. Ezali mokolo ya Pasika, elingi koloba ya Nsekwa ya Yezu. Nani mosusu akokaki kokela mokolo monene ndenge wana ? Nani akokaki kokanisa ‘te mokolo ya ndenge wana ekoki kozala ? Eyenga ya Pasika ezali nsuka ya biyanga yonso, ekoumela mikolo ntuku mitano mobimba, banda eyenga ya Pasika tee eyenga ya Pentekste. Eyenga ya molai, mpo ya kokanisa ‘te ezali na mosala mingi na kati ya bomoi na biso. Esengo ya Pasika esila noki te, esila kutu te. Toyemba Alleluia. Yezu asekwi, biso tosekwi na ye elongo. Mpiko na mosala na biso ekouta na Nsekwa ya Yezu. Tokanisa na maloba ya santu Paul : Soko Kristu asekwi te, mateya ma biso mazangi ntina, mpe boyambi bwa biso bozangi ntina (1 Cor 15, 14). Basakramento yonso, epusi nde sakramento ya Ukaristia, mwinda ya Nsekwa ekoteli bango. 1 Litangi ya yambo ya balomingo na eleko ya Pasika euti na Bikela ya bapostolo. Santu Luka akomi yango, alakisi biso ndenge lisanga ya bakristu ya yambo esalemi, ndenge bazali na esengo mpo ya Nsekwa ya Yezu, ndenge babimi na bandako na bango mpe basakoli Liloba ya Nzambe. Boyambi Nsekwa ya Yezu, mpe boyoki lolaka ya Elimo Santu na kati ya motema ezalaki kotambwisa bapostolo na bakristu ya yambo. Yango wana Eklezia epalangani noki, bato mingi bakomi bakristu. Bakristu ya lelo, lokola ntango ya bapostolo, bayoka makambo Elimo Santu azali kolobela bango, bazala na mpiko mpo ya kopalinginia eyamba lokola bakristu ya yambo. Bazonga nsima te, bamilakisa te lokola bato bakoyoka mpiyo, mpe batikali na ndako, to bazali kowelana na kati ya Eklezia makambo mazali mpenza na ntina te. Manaka ya sanza ya avril 2014 Mar 1 Hugues / Ezek 47, 1-9.12 Psaume 45 Jean 5, 1-16 Mer 2 François de Paule / Isaie 49, 8-15 Psaume 144 Jean 5, 17-30 Jeu 3 Richard / Exode 32, 7-14 Psaume 105 Jean 5, 31-47 Ven 4 Isidore / Sagesse 2, 1.12-22 Psaume 33 Jean 7, 2.10.14.25-30 Sam 5 Vincent Ferrier / Jér 11, 18-20 Psaume 7 Jean 7, 40 -53 Dim 6 (Marcellin) / Lomingo ya mitano ya Karezimo / Ezek 37, 1214 Psaume 129 Rom 8, 8-11 Jean 11, 1-45 Lun 7 Jean Baptiste de la Salle / Daniel 13, 1-9.15-17.19-30.33-62 Psaume 22 Jean 8, 1-11 Mar 8 Julie / Nombres 21, 4-9 Psaume 101 Jean 8, 21-30 Mer 9 Gautier / Dan 3, 14-20.91-92.95 Dan 3 Jean 8, 31-42 Jeu 10 Fulbert / Gen 17, 3-9 Psaume 104 Jean 8, 51-59 Ven 11 Stanislas / Jér 20, 10-13 Psaume 17 Jean 10, 31-42 Sam 12 Jules / Ezek 37, 21-28 Jér 31 Jean 11, 45-57 Dim 13 (Martin 1er ) / Lomingo ya mandalala / Isaie 50, 4-7 Psaume 21 Phil 2, 6-11 Mat 26, 14 – 27, 66 Lun 14 Maxime / Isaie 42, 1-7 Psaume 26 Jean 12, 1-11 Mar 15 Paterne / Isaie 49, 1-6 Psaume 70 Jean 13, 21-33.36-38 Mer 16 Benoît-Jeseph Labre / Isaie 50, 4-9 Psaume 68 Mat 26, 14-25 Jeu 17 Anicet / Mokolo ya minei mosantu / Exode 12, 1-8.11-14 Psaume 115 1 Cor 11, 23-26 Jean 13, 1-15 Ven 18 Parfait / Mokolo ya mitanu mosantu / Isaie 52, 13 – 53, 12 Psaume 30 Hébr 4, 14-16 ; 5, 7-9 Jean 18, 1 – 19, 42 Sam 19 Emma / Mokolo ya mposo esantu / Gen 1, 1 – 2, 2 Gen 22, 1-18 Exode 14, 15 – 15, 14 Isaie 54, 5-14 Isaie 55, 1-11 Baruch 3, 915.32 – 4, 4 Ezek 36, 16-28 Rom 6, 3-11 Mat 28, 1-10 Dim 20 (Odette) / Eyenga ya Pasika / Actes 10, 34.37-43 Psaume 117 Col 3, 1-4 ou 1 Cor 5, 6-8 Jean 20, 1-9 ou à la Messe du soir Luc 24, 13-35 Lun 21 Anselme / Actes 2, 14.22-32 Psaume 15 Mat 28, 8-15 Mar 22 Alexandre / Actes 2, 26-41 Psaume 32 Jean 20, 11-18 Mer 23 Georges / Actes 3, 1-10 Psaume 104 Luc 24, 13-35 Jeu 24 Fidèle / Actes 3, 11-26 Psaume 8 Luc 24, 35-48 Ven 25 / Actes 4, 1-12 Psaume 8 Luc 24, 35-48 Sam 26 Alida / Actes 4, 13-21 Psaume 117 Marc 16, 9-15 Dim 27 (Zita) / Lomingo ya mibale ya Pasika / Actes 2, 42-47 Psaume 117 1 Pierre 1, 3-9 Jean 20, 19-31 Lun 28 Marc (Eyenga) / 1 Pierre 5, 5-14 Psaume 88 Marc 16, 15-20 Mar 29 Catherine (Mémoire) / Actes 4, 32-37 Psaume 92 Jean 3, 7-15 Mer 30 Pie V / Actes 5, 17-26 Psaume 33 Jean 3, 16-21 2 Balomingo ya sanza ya avril 2014 6 avril : Lomingo ya mitano ya Karezimo Matangi : Ezek 37, 12-14 Psaume 130 Rom 8, 8-11 Jean 11, 1-45 Maloba ya Nsango elamu ya lelo : Yezu agangi makasi : Lazaro, bima. Mowei abimi ezali kolakisa nguya ya Yezu ya kobimisa bato yonso na malita na bango na mokolo ya nsuka, ntango akoya kokata likambo ya bato yonso. Lazaro, bima ezali kolakisa ‘te maloba oyo ya Yezu ezali ya solo : Ngai nazali nsekwa mpe bomoi. Moto ayambi ngai, ata awei, ndazali na bomoi (Jean 11, 25). Eyenga ya Pasika ezali eyenga nsekwa ya Yezu ye moko, ezali kolakisa lisusu na makasi nsekwa ya biso. Nsekwa ezali kotala nzoto ya biso. Toyoka maloba ya santu Paul mpo ya nzoto na biso : Basombi bino kosomba na motuya monene. Bongo bokumisa Nzambe na nzoto ya bino (1 Cor 6,20). Nzoto oyo Nzambe akosekwisa, tomemia yango. Tozonga na Nsango elamu ya lelo : Yezu amonani na biso na bomoto na ye mobimba : mayoki na ye lokola mayoka na biso (Yezu aleli), bolingo na ye mpo ya Lazare, mpo ya bandeko na ye basi, mpo ya biso banso, nguya na ye mpe monene… Na nsekwa ya Lazare, Yezu alakisi ntina ya boyei na ye na mokili na biso : Nazali nsekwa mpe bomoi. Na kotanga Nsango elamu ya lelo, tomoni ‘te Oyo biso toyambi, aleki biso mosika. Koyamba ye ezali kosalisa biso na kokende na liboso, na kosepela. 13 avril : Eyenga ya Mbila Matangi : Isaie 50, 4-7 Psaume 21 Phil 2, 6-11 Mat 26, 14 – 27, 66 Eyenga ya Mbila ezali ebandela ya Mposo esantu. Tokokota na Mposo esantu liboso na nkembi (procession) mpe na mbila na maboko, mpo ya kosala lokola bayekoli ya Yezu basalaki na Yerusalem mokolo wana, tokokumisa Yezu na esengo makasi lokola bayekoli bazalaki kosala na koganga : Ozana, Mwana wa David. Nkembo na Oyo akoya o nkombo ya Mokonzi. – Biso na banzembo na biso tozali kokumisa Yezu mpo ya malamu yonso asalaki mpo ya biso. Tosepeli lelo na kokumisa ye. Yezu ye moko alingaki ‘te bakumisa ye na mongongo makasi, batanda minkoto na bango na nzela, babuka bitapi ya nzete, batanda yango na nzela. Misa ya lelo, na botangi Mpasi ya Mokonzi na biso Yezu Kristu, ekolakisa biso na kokota na Mposo esantu na makanisi elongobani. Mokomi moko, Guerric d’Igny alobi boye : Soko totali nkembi (procession) ya lelo na mpasi ya Yezu, tomoni epai moko Yezu na nkembo mpe na bokonzi na ye, epai mosusu Yezu, moto ya bosawa mpe ya mawa. Mpamba te na nkembi akozwa lokumu mpe bokonzi na ye, mpe na Mpasi tokomona ye bapesi ye etumbu lokola moto mabe. Awa nkembo mpe lokumu ekozinga ye, kuna azangi kitoko yonso. Awa azali esengo ya bato mpe fierté na bango, kuna nsoni ya 3 bato mpe botali ye mpamba. Awa bakoganga : Ozana, Mwana wa David. Babenisa mokonzi wa Israel oyo akoya o nkombo ya Mokonzi Kuna bakoganga : Bakoma ye o kuruse Bakomemola ye zambi amikomisi mokonzi ya Israel. Awa, bato bazali koya mbangu na mandalala, kuna bakopesa ye mbata. Awa baweli na kotanda minkoto na bango na nzela, kuna bakolongola bilamba na ye moko. Si l’on considère en même temps la procession d’aujourd’hui et la passion, on voit Jésus d’un côte sublime et glorieux, de l’autre humble et misérable. Car dans la procession il reçoit des honneurs royaux, et dans la passion on le voit châtié comme un bandit. Ici, la gloire et l’honneur l’environnent, là il n’a ni apparence ni beauté. Ici c’est la joie des hommes et la fierté du peuple ; là, c’est la honte des hommes et le mépris du peuple. Ici, on l’acclame : Hosanna au Fils de David. Béni soit le roi d’Israël qui vient. Là on hurle qu’il mérite la mort et on se moque de lui parce qu’il s’est fait roi d’Israël. Ici on accourt vers lui avec des palmes ; là, ils le soufflettent au visage avec leurs paumes, et on frappe sa tête à coups de roseau. Ici on le comble d’éloges ; là, il est rassasié d’injures. Ici, on se dispute pour joncher sa route avec les vêtements des autres ; là, on le dépouille de ses propres vêtements… Ici, il est monté sur un âne, assailli d’hommages ; là, il est pendu au bois de la croix, déchiré par les fouets, transpercé de plaies et abandonné par les siens. 20 avril : Eyenga ya Pasika Matangi : Actes 10, 34.37-43 Psaume 117 Col 3, 1-4 ou 1 Cor 5, 6-8 Jean 20, 1-9 ou Mat 28, 1-10. Le soir : Luc 24, 13-25 Ezali ntango ya koyemba Alleluia : Bokumisa Nzambe. Na buku ya Mibombamo 19, 1-4 tokotanga boye : Na nsima nayoki ut’o likolo mingongo mya bato ebele, balobi : Alleluia ! (Kumisani Nzambe !). Lokumu mpe nguya na Nzambe Mobikisi wa biso… Bayembi lisusu : Alleluia ! … Babange ntuku ibale na banei mpe ba-Bomoi banei bakwei bilongi o nse mpo ya kokumbamela Nzambe, oyo afandi o ngwende. Balobi : Amen, Alleluia ! Nzambe asali solo mambi manene : Asekwisi Mwana na ye Yezu Kristu, Mobikisi na biso. Tokumisa Nzambe ntangu yonso, toyemba Alleluia ntango yonso. Awa Yezu asekwi, alakisi biso ndenge makambo yonso ya moto ekosuka : na bomoi, na nkembo. Tokanisa maloba ya Yezu : Ekomami ‘te Kristu asengeli koyoka malozi mpe kosekwa o bawa nsima ya mikolo misato (Luc 24, 46). Tolingi koyoka maloba ya monako moko ya Eklezia ya Moniele (Orient) : Mokonzi, sala ‘te ntongo moko te ya sika eya kongengisa bomoi na ngai, bongo na likanisi na ngai nazanga kokumbama na esika ya Nsekwa na yo, mpe na molimo na ngai nazanga kokende epai ya elanga, esika nkunda na yo etikali mpamba. Mpamba te, ezali Kristu oyo asekwi, oyo azali koya epai ya ngai mokolo na mokolo na ntongo. Ata bantembe ezalii ndenge nini, mokolo na mokolo, ata makama ezali ndenge nini, ebandela ya mikolo na ngai yonso ekozala ya kongenge, soko nakundoli – kasi na motema mobimba mpe na makanisi yonso – ‘te Mobikisi na ngai alongi banguna yonso ya mabe mpe liwa. Esakola na ngai ya yambo ya boyambi, ntongo yonso, ekozala esakola ya boyambi na lilonga na yo ya libela. 4 Tolanda ndakisa ya santu Jean oyo ayambi noki nsekwa ya Yezu, ata amoni ye te kasi amoni bobele elembo ya nsekwa, amoni bilamba : Amoni bilamba bilali o nse, mpe elamba eye bazingaki Yezu o motù. Elamba ena elali esika yoko na bilamba te, kasi ezingami o esika esusu… Amoni mpe ayambi. Oyo ndenge totangi na Nsango elamu ya lelo. Yezu azali koloba na biso lokola alobaki na Thomas : Tika kobete ntembe… Esengo na bato bayambi ata bamoni na miso te. Bilembo oyo ezali kolakisa biso ‘te Yezu asekwi mpe azali na bomoi, azali na kati ya biso, ezali ndenge na ndenge. Tokanisa ndennge Eklezia ebandaki, ndenge epalangani, ndenge bapostolo bapesi bomoi na bango mpo ya Yezu. Tokanisa na misala ya Eklezia tee na mokolo ya lelo, na bosantu ezali na kati ya Eklezia, mpe na kati ya bomoi ya bakristu mingi. Totangi maloba oyo na Misa ya lelo : Bandeko, soko ya solo bosekwi elongo na Kristu, boluka mambi ma likolo, esika Kristu azali mpe afandi o loboko la mobali la Nzambe. Bokanisa mambi ma likolo, maye ma nse te. Ya solo, bosili bowei, bomoi bwa bino bobombami sikawa o mboka Nzambe elongo na Kristu (Col 3, 1-3). 27 avril : Lomingo ya mibale ya Pasika Matangi : Actes 2, 42-47 Psaume 117 1 Pierre 1, 3-9 Jean 20, 19-31 Eklezia azali kosepela mobombamo ya Pasika (Nsekwa ya Yezu) lomingo yonso, mikolo mwambe nsima ya mikolo mwambe, lokola totangi na Nsango elamu ya lelo : Mokolo mona, mokolo nsima ya sabato, na mpokwa, bayekoli ba Yezu basangani esika yoko… Nsima ya mikolo mwambe, bayekoli basangani lisusu o ndako, mpe Thomas azali na bango. Mokolo nsima ya sabato ezwi nkombo ya lomingo (dies Dominica = Mokolo ya Mokonzi) mpo ya Nsekwa ya Mokonzi Yezu. Eklezia akokoba kosangisa bana na ye lomingo na lomingo, mikolo mwambe nsima ya mikolo mwambe. Concile Vatican II azali koloba : Mokolo ya lomingo, bakristu basengeli kosangana na ntina ‘te bayoka Liloba ya Nzambe mpe basambela Ukaristia esantu : bakundola bongo Bolozi, Nsekwa mpe nkembo ya Mokonzi Yezu, batondo mpe Nzambe oyo abotisi bango mpo ya elikia ya bomoi, zambi ya Nsekwa ya Yezu Kristu na kati ya bawa. L’Eglise célèbre le mystère pascal en vertu d’une tradition apostolique qui remonte au jour même de la Résurrection du Christ, chaque huitième jour, qui est nommé à bon droit le Jour du Seigneur, ou Dimanche. Ce jour-là en effet, les fidèles doivent se rassembler pour que, entendant la parole de Dieu et participant à l’Eucharistie, ils se souviennent de la Passion, de la Résurrection et de la gloire du Seigneur Jésus, et rendent grâces à Dieu qui les a régénérés pour une vivante espérance par la Résurrection de Jésus Christ d’entre les morts. Awa Yezu asekwi, abimeli bapostolo na ye, bango mpe basepeli mingi. Apesi bango likabo monene ya Elimo Santu, mpe likoki monene ya kolimbisa masumu. 5 Thomas azalaki na bango te mokolo wana. Mikolo mwambe na nsima, Yezu abimeli bango lisusu mpe Thomas azali na bango. Maloba ya Yezu na Thomas ezali mpe mpo ya biso: Tika kobete ntembe, kasi yamba se boyambi… Alobi lisusu na Thomas: Oyambi zambi omoni ngai, kasi esengo na bato bakoyamba ata bamoni te. Yezu alingaki ‘te Thomas ayamba ‘te Yezu azali na bomoi, ata amoni ye na miso te, ayamba bobele mpo ya maloba ya bapostolo. Bapostolo na bakitani ya bango basakoli ‘te Yezu asekwi, bongo biso totia ntembe te Santu Augustin alobi boye mpo ya bakatekumene baye bakulaki batisimu na butu ya Pasika: Nazali koloba na bino, bana bobotami sika, bana mike mike na kati ya Kristu, bana ya sika ya Eklezia, ngrasia ya Tata, bana ya Mama abota mingi, lintongo (bourgeon) mosantu, lingambo (essaim) ya sika, fulele ya likembi na biso (fleur de notre parure), mbuma ya mosala na biso, esengo na ngai mpe enkoti ya ngai ya nkembo, bino yonso botelemi na liboso ya Mokonzi. Lelo ezali limwambe ya mbotama na bino… Je m’adresse à vous, enfants nouveau-nés, tout petits dans le Christ, nouvelle postérité de l’Eglise, grâce du Père, fécondité de la Mère, pieux bourgeon, nouvel essaim, fleur de notre parure et fruit de notre labeur, ma joie et ma couronne, vous tous qui vous tenez debout devant le Seigneur. Aujourd’hui c’est l’octave de votre naissance. Basantu ya sanza ya avril 2014 7 avril : Santu Jean Baptiste de la Salle, nganga Nzambe (16511719) - Bokundoli Abotami na France, na kati ya libota ya bato ya mbongo. Ayekoli mingi na mboka na ye Rheims mpe na Paris. Na 1678, akomi nganga Nzambe. Abandi komituna : Nakoki kosala nini mpo ‘te bato bazali babola bakoka koyekola ? Mposa yango ekomi monene na motema na ye. Amoni mpe ‘te ye moko akoki te na mosala yango. Bongo abandi koluka bato basalisa ye na kofungola biteyelo. Oyo ebandela ya Lingomba ya Bandeko ya Biteyelo ya Bakristu (Congrégation des Frères des Ecoles Chrétiennes). Liboso afungoli biteyelo mpo ya bana basi babola, na nsima mpo ya bana mibali babola. Na ntango wana ateki biloko na ye yonso mpe ye moko akomi mobola. Na komona ndenge bana babola bazali koyekola, ata bango bafuti mbongo te, batei ya biteyelo mosusu bayokeli Jean Baptiste zuwa. Bafundi ye lokola moto alingi kobebisa mosala na bango. Na kati ya bandeko na ye ya lingomba oyo ye akelaki, matata ya ndenge na ndenge ebimi mpe zuwa, kofunda ye na makambo ya lokuta… Mambi ya ndenge wana eyokisi ye mpasi mingi na motema. Ezali mpo ya bolingo na ye, mpe mpo ya motema na ye soke ‘te alongi mampasi yango yonso. Na nsuka ya bomoi na ye alobi: Na kati ya mambi yonso, ngai nafukameli mpo elingi Nzambe na bomoi na ngai (J’adore en toute chose la volonté de Dieu à mon égard). Eklezia azali kotala Jean Baptiste de la Salle lokola profeta mpo ya mosala na kati ya bana, na ndenge akeli lingomba monene ya batei : 6 bato bamipesi na Nzambe, bato bayebi malamu mosala na bango, mpe bamipesi mobimba na mosala ya kobokola bana na mayele mpe na molimo na bango. Ye azalaki koloba na bandeko ya lingomba na ye : Bosala ‘te na bolingo mpe na motema malamu na bino, bomonisa bilembo ekolakisa ‘te bolingi bana baye Nzambe apesi bino na kobokola, lokola Yezu alingi Eklezia na ye. Frères des Ecoles Chrétiennes bazalaki 300 na ntango Jean Baptiste akufaki. Sikawa bakomi 8000 mpe bazali kosala na mokili mobimba. Na 1950, Papa Pie XII akomisi santu Jean Baptiste de la Salle : Mobateli ya batei bakristu yonso. Losambo : Tosenge na Nzambe mposa ya kosalela bilenge. Tolakisa na santu Jean Baptiste de la Salle batei yonso : asambela mpo ya bango. 11 avril : Santu Stanislas, episkopo mpe martiro (1030-1079) - Bokundoli Stanislas abotami na Pologne, na 1030. Fanda mpe kumisa Nzambe, oyo maloba ya tata na ye mokolo Stanislas abotami, oyo mpe ntina ya nkombo Stanislas. Ayekolaki liboso na Cracovie, mpe na nsima na France. Likambo yango esali ‘te bondeko efanda na nsima na kati ya Eklezia ya France mpe ya Pologne. Na France, Stanislas amonaki ndenge nini ba-bénédictin babandaki kobongisa ezalela ya bakristu, batika mimeseno ya mabe, na bokuse réforme ya Eklezia esalema. Ntango Staniislas azongi na Pologne, asali mpe makasi mpo ya kobongisa ezalela ya bakristu. Na 1072, Stanislas akomi episkopo ya Cracovie. Alingi banganga Nzambe na ye mingi, mpe azali kokende kotala bango moko moko mbula yonso. Eklezia ya Pologne akokisi ntango wana mbula monkama, banda 996 : oyo mbula ba-polonais bazwaki batisimu na bango. Stanislas azali na mpiko, azali kobanga te. Abandi koloba na mokonzi ya Pologne, Boleslas : Ezalela na yo, malamu te ! Ozali koboma bato basali mabe te ! – Abimisi Boleslas na kati ya lingomba ya bakristu mpe apekisi ye na kokota na ndako Nzambe soko abongoli motema te. Oyo ntina Boleslas ye moko akati Stanislas motù. Histoire ayebisi biso ‘te na nsima Boleslas abongoli motema, atiki bokonzi na ye mpe adufi na kati ya monastère ya ba-bénédictin. Stanislas azali mobateli ya Pologne. Abundi etumba mpo ya bosembo. Lokola soldat ya Kristu, bibuneli na maboko, azali kobatela, ye moko bato oyo bazali koniokwama. Na monkanda ya santu Cyprien, oyo tozali kotanga na eyenga ya santu Stanislas, tozali koyoka: Tozali biso moko te ntango tozali kobunda etumba mpo ya boyambi na biso. Nzambe azali kotala biso, banzelu na ye bazali kotala biso. Kristu azali kotala biso. Santu Paul alobi: Bokanga Bosolo bo nkamba o loketo, bolata Bosembo bo molato mwa etumba; mpe bo sapato bolata Mpila (Mpiko) o bopalinginii Nsango elamu ya boboto (Ephes 6, 4). Losambo: Tosambela Nzambe atinda banganga Nzambe ya malamu na ntalu ekoki na elanga na ye. 7 25 avril: Santu Marc, mokomi ya Nsango elamu (akufaki na 75) - Eyenga Marc moto akomaki Nsango elamu ya liboso ya Yezu. Marc akomaki yango wapi mpe na mbula nini? Akomaki yango na Roma. Kuna na Roma azalaki secrétaire ya apostolo Pierre. Pierre akufaki kuna na 64. Marc akomaki Nsango elamu na nsima ya liwa ya Pierre, akomaki yango liboso ya mbula 70. Uta liwa mpe nsekwa ya Yezu, bapostolo, na Paul na Marc, na bakristu mosusu bazalaki koteya bato na monoko. Malembe malembe, makambo mosusu oyo Yezu alobaki to asalaki, bakomi yango na minkanda mpe ya kosalisa bato baye bazali kopalinginia Nsango elamu ya Yezu. Toyebi nini ya bomoi ya Marc ? Marc azali elenge mobali oyo bazali kobenga na nkombo ya Jean Marc. Azali mwana ya Maria, mpe Maria azali moninga ya Pierre. Na Bikela ya bapostolo 12, 12 tozali kotanga boye : Pierre akendeki na ndako ya Maria, mama ya Jean oyo bazali kobenga Marc. Bato mingi bakutani kuna mpe bazali kosambela Nzambe. Marc abandaki kokende elongo na santu Paul na mobembo na ye, bongo akomi na esanga ya Chypre. Na nsima Marc aboi na kolanda lisusu Paul. Kasi na nsima Marc akei kotala Paul azali na boloko na Roma. Paul atindi Marc lisusu kotala bato bazali na Asie Mineure (Turquie) (Col 4, 20). Na nsuka Paul abengi ye lisusu na Roma. Paul akomelaki Timothée maloba oyo : Kamata Marc, yaka na ye nzela yoko, zambi akoki kosalisa ngai malamu awa (2 Tim 4, 11). Pierre azali na ntango wana na Roma. Na monkanda na ye ya liboso (1 Pierre 5, 11) akomi boye : Bandeko ba Eklezia bazali awa na Babilone (Roma) batindeli bino mbote. Nzambe aponaki bango lokola aponaki bino. Marko, mwana wa ngai, atindeli bino mbote lokola. mpasi mingi… (8, 33), ndenge moko : Moto alingi kobikisa bomoi bwa ye, akobungisa bwango ; kasi moto akobungisa bomoi bwa ye mpo ya nkombo ya ngai mpe mpo ya Nsango elamu, akobikisa bwango (8, 35). Makambo mosusu ya bomoi ya Marc toyebi yango malamu te. Bato mosusu bazali koloba : Marc ateyaki Nsango elamu ya Yezu mpe na Alexandrie (Egypte). Akufaki mpe kuna. Losambo : Tosenge na santu Marc asalisa bana yonso ya bosawa bandima Nsango elamu ya Yezu. Toyoka nini santu Irénée, episkopo ya Lyon (130-200) akomaki : Matthieu abimisi na mokili ya ba-héhreu, na monoko na bango, Nsango elamu moko, na ntango Pierre na Paul bazalaki koteya Nsango elamu na Roma. Na nsima ya liwa ya bapostolo oyo mibale, Marc, moyekoli mpe secrétaire ya Pierre, alekisi na bato, na kati ya monkanda makambo oyo Pierre azalaki koteya. Na Nsango elamu ya santu Marc, mambi yonso ezali kolakisa Yezu oyo azali Kristu, moto ya solo, ya motema malamu, moto alingi bato, ayokeli bato mawa (8, 10), ayambi bana mike (10, 16), abandi koyoka mawa mingi (14, 33). Yezu azali komonana : Mosantu : Ozali mosantu oyo Nzambe atindi (1, 24), ozali Mwana wa Nzambe (3,11). Bilembo oyo Yezu azali kosala ezali kotinda bato na kotuna : Likambo nini oyo ? (1, 27). Moto oyo azali nani ? (4,22). Na ndenge Pierre alobi : Ozali Kristu ( 8,29), ndenge moko mokonzi ya basoldat, ntango amoni ndenge Yezu akufaki, agangi : Solo, moto oyo azalaki Mwana wa Nzambe (15, 39). Eteni ya mibale ya Nsango elamu ya santu Marko elakisi biso ndenge tosengeli kolanda Yezu : Na ndenge Mwana wa moto asengeli koyoka 8 29 avril : Santu Catherine ya Sienne (1347-1380), ngondo mpe motei ya Eklezia - Bokundoli Catherine akufaki le 29 avril 1380, na ebandela ya ‘grand schisme d’Occident’, elingi koloba ‘Bokabwani monene ya bakristu ya Mpoto’ (1378-1417). Papa akomisi ye mosantu na 1461. Na 1939, Papa akomisi ye mobateli ya Italie, mpe na 1970, Catherine akomi motei ya Eklezia. Catherine Benincasa azalaki mwana ya ntuku mibale na mitano mpe ya nsuka na libota na ye. Tata na ye azalaki teinturier (moto azalaki kopesa langi na bilamba). Mama na ye azalaki mwana ya moto moko bazalaki kobenga ye poète. Makambo ya mystique, tokoki koloba : ya boyambi monene ezalaki na Catherine uta bomwana na ye. Azali mpe na mayele mingi. Azali na mbula mwambe, ntango amipesi na Nzambe, na libala ya mystique. Andimi kofanda ye moko na esika ya kimia, mpo ya kosambela mpe komiyokisa mpasi. Akokisi mbula 20 ntango akoti na lingomba ya balaiko ya santu Dominique. Ndenge wana amonaki ‘te ndoto alotaki : Ngai nalingi kokoma dominicaine mpo ya koteya Liloba ya Nzambe mpe kozongisa na kati ya Eklezia baye baboyaki eyamba ya solo, ndoko wana ekomi ya solo. Abandi kosangisa bato penepene na ye. Bato wana bakomi ‘libota na ye’ mpe bango bakomi ba-missionnaire. Na makolo bazali kokende elongo na Catherine na bamboka mpe na bingumba ya Italie mpe na ndambo ya France. Bazali kotanga Liloba ya Nzambe, bazali kolimbola yango, komaniola yango na kati ya motema. Bazali koyekola mateya ya ba-mystique, bazali koyekola théologie ya santu Thomas. Ba-secrétaire misato bazali kokende nzela moko na Catherine mpe libota na ye. Bazali kokoma makambo Catherine azali koloba. Catherine ayebi kokoma te. Na ntango wana, ba-Papa bazali kofanda lisusu na Roma te, kasi bazali kofanda na Avignon (France). Catherine akomeli Papa azali na France monkanda : Tata mosantu, oyoka liloba ya Yezu azali kolobela yo : bato bazali kofanda penepene na yo bazali kobebisa bato bazali kofanda na ngai na likolo…. Yango wana, ozonga na Roma, na kiti na yo, ozila te (Ecoutez donc, Saint Père, les paroles que vous adresse Jésus Christ : Votre cour mondaine ruine ma céleste cour… Revenez donc à Rome, à votre siège, le plus tôt que vous pourrez). Na 1376, Catherine na libota na ye bakomi na Avignon. Papa, nsima ya sanza misato, azongi na Roma. Na 1378, Eklezia ekabwani : bakristu mosusu bazali kolanda Papa atikali na Roma, bakristu mosusu bazali kolanda Papa azongi na Avignon. Catherine asali manso, akabi bomoi na ye na Nzambe na ntina ‘te boyokani ezonga na kati ya Eklezia. Catherine akufi na Roma, akokisi bobele mbula 33. Tee ntango oyo Catherine azali kokoba mosala na kati ya Eklezia na minkanda (lettres) azalaki kokoma na bato ya ndenge na ndenge, 9 mingi mpe na nzela ya buku na ye : Dialogue. Na kati ya buku oyo, Catherine azali kolakisa boyambi na ye monene, na nzela ya masolo na ye na Nzambe. Toyoka maloba ya mòto mòto ya santu Catherine na kokanisa mpasi ya Yezu : Yezu ya malamu mpe ya boboto, ozalaki wapi ntango molimo na ngai ezalaki komona mpasi ya ndenge wana ? – Ngai nazalaki na kati ya motema na yo – oyo eyano ya Yezu – zambi nakokende mosika te na baninga na ngai… nazalaki na kati ya motema na yo. Monkanda ya santu Catherine na François Malavolti : Ngai mpe, mama na yo ya mobola, nazali kokende koluka yo mpe kotuna mpo ya yo, zambi nalingi komema yo na mapeka ya mpasi mpe ya ngolu na ngai, oyo ngai nazali koyoka mpo ya molimo na yo. Yango wana, fungola liso na yo ya motema : obima na molili, ndima mabe na yo, mpo ya kolongola elikia te, kasi mpo ya komiyeba mpe kotia elikia na motema malamu ya Nzambe. Maloba ya Catherine na nsuka ya bomoi na ye : Moninga na ngai ya motema (Mon bien-aimé), ozali kobenga ngai, ngai oyo ! Nazali koya, na matomba (mérites) te, kasi na ngolu na yo kaka, mpe na nguya ya makila na yo. Liloba ya Nzambe : Bokokisa maye Liloba lizali kotinda. Boyoka lyango bobele na matoi te, soki te bokomikosa (Jacques 1,22). Losambo : Tosenge na Nzambe apesa biso miso ya motema mpo ya komona ye na kati ya mokili oyo ya mobulu. Au sujet de l’égalité entre les hommes On dit volontiers : Tous naissent égaux, tous sont égaux devant la loi, on brandit des slogans : Liberté, égalité, fraternité comme au temps de la révolution française, mais en pratique nous voyons un tas d’inégalités, des discriminations dans la société. Cela doit nous interpeller, nous les chrétiens qui sommes le sel de la terre et la lumière du monde. Ce temps de Carême doit pouvoir nous stimuler à agir pour plus de justice dans le monde. Pensons un peu à quelques paroles de l’Evangile : J’avais faim et vous m’avez donné à manger ; Que celui qui a deux chemises partage avec celui qui n’en a pas ! ; Que celui qui a de la nourriture fasse de même ! ; Donne à celui qui te demande, ne te détourne pas de celui qui veut t’emprunter ! … Au sujet de l’égalité saint Paul a quelque chose à nous dire. En ce temps-là les chrétiens de Jérusalem étaient tombés dans la famine, surtout par manque de pluie. Saint Paul organise une collecte à Corinthe en faveur de l’église de Jérusalem. Ecoutons ses paroles en 2 Cor 8, 9 ss : « Vous connaissez la générosité de notre Seigneur Jésus Christ, qui pour vous, de riche qu’il était, s’est fait pauvre, pour vous enrichir de sa pauvreté… Il ne s’agit pas de vous mettre dans la gêne en soulageant les autres, mais d’établir l’égalité. En cette occasion, ce que vous avez en trop compensera ce qu’ils ont en moins, pour qu’un jour ce qu’ils auront en trop compensera ce que vous aurez en moins, cela fera l’égalité ». Deux fois le mot égalité est écrit par saint Paul dans ce texte. Ici à Kinshasa il ne s’agit pas de deux villes distantes comme Corinthe et Jérusalem. Mais au sein de notre ville de Kinshasa, certains mangent 10 à leur faim et ont des réserves et d’autres n’ont rien. Nous savons tous que quand la misère s’accompagne de la maladie, la mort est proche : tu es malade et en même temps pauvre, le corps ayant besoin de bien manger et d’être soigné à l’hôpital, et tu n’as ni à manger ni soins, … Pouvons-nous créer un peu d’égalité avec ceux qui souffrent de la faim et de la maladie ? Il s’agit de partager, il n’y a pas d’autres moyens. Comment faire alors ? Créer des groupes de gens pleins de bonne volonté qui peuvent donner 5000 Fc, 10.000 Fc ou plus, à une famille, chaque mois par exemple. Des groupes informels, sans règles ni statuts. Mettre en tête de chaque groupe une personne dynamique qui anime, qui cherche des adhérents parmi les parents, amis et connaissances. Il s’agit aussi d’aider des personnes ou des familles qui voudraient rentrer dans leur village d’origine, ou qui voudraient cultiver des champs non loin de la ville de Kinshasa. Chaque mois on récolte l’argent et chaque mois on distribue tout ; le mois suivant on recommence à nouveau. Dans chaque paroisse, il faut penser que ce sont les légionnaires qui sont bien engagés et qui pourraient surtout former ces groupes d’entraide. Il faut penser aussi qu’un jour nous aussi nous pourrons avoir besoin de l’aide des autres, comme dit saint Paul. Mais alors quelle révolution qu’il propose ! Paroisse saint Amand : Œcuménisme Dans le secteur Mombele – Ngaba, des chrétiens de différentes confessions se sont réunis le 28 mars pour prier et pour écouter deux conférences : sur Martin Luther et sa réforme et sur la contreréforme qui a commencé aussitôt après avec le Pape Adrien VI. Le pasteur luthérien Muladika Gaston a parté de la vie et de la réforme de Luther, commencée en 1517. C’état très intéressant d’écouter un pasteur luthérien parler de sa propre Communauté religieuse. Le P. Maurutto Silvère a parlé de la contre-réforme qui a commencée aussitôt après, en 1523 avec le Pape hollandais Adrien VI, En cette-là le Pape a envoyé son légat à Nuremberg, en Allemagne pour qu’il puisse lire devant la Diète de l’empire cette lettre : Toi (légat papal) tu dois dire aussi que nous reconnaissons spontanément que Dieu a permis cette persécution de l’Eglise à cause des péchés des hommes, spécialement des prêtres et des prélats… Nous savons bien qu’aussi dans ce saint siège ont été commis depuis beaucoup d’années plusieurs scandales, abus en matière spirituelle, transgression des commandements, et encore plus, que tout cela s’est changé en scandale. C’est pourquoi on ne peut pas s’étonner si le mal à partir de la tête s’est propagé dans les membres, à partir des Papes aux prélats. Nous tous, prélats et ecclésiastiques avons dévié du bon chemin et depuis longtemps il n’y a plus personne à faire le bien. C’est pourquoi, humilions-nous devant Dieu. Chacun de nous doit réfléchir sur les motifs qui ont causé sa chute. Préférons de nous 11 juger nous-mêmes au lieu d’être condamnés par Dieu au jour de sa colère. Monkanda oyo Papa Adrien VI (hollandais) apesaki na ntoma na ye mpo atanga yango na likita monene ya bakonzi ya Leta basagani na Nuremberg (Allemagne), na 1523 : Yo (ntoma ya Papa) osengeli koloba mpe ‘te biso tondimi na mpasi te ‘te Nzambe apesi nzela ‘te Eklezia anyokwama mpo ya masumu ma bato, mingi mpenza mpo ya masumu ya banganga Nzambe mpe baPapa. Toyebi malamu ‘te, ata awa na kiti ya Papa, bandakisa ya mabe, bokosi na mambi etali molimo, bobuki mibeko esalemi, bongo mabe oyo yonso epesi esimbisi monene. Na ntina yango tokoki kokamwa te soko mabe euti na motù epanzani na nzoto mobimba, euti na Papa mpe eleki na baepiskopo. Biso yonso, Papa, baepiskopo na banganga Nzambe topengwi, totiki nzela ya malamu. Yango wana, tomikitisa na miso ya Nzambe. Moto na moto akanisa mpe aluka ntina ya bokwei na ye. Topona na komisambisa biso moko, bongo Nzambe akitisa biso te na mokolo ya nkanda na ye. Après la séparation de l’Eglise catholique, Martin Luther est sous le tourment et l’angoisse du doute. Il écrit comme dans un dialogue avec lui-même : Penses-tu que tous les maîtres du passé ne le savaient pas ? Tous nos pères auraient été des ignorants ? Toi seulement, tu as été inspiré par l’Esprit Saint dans ces temps derniers ? Dieu aurait laissé errer son peuple pendant tant d’années ?... Combien de fois mon cœur a palpité, m’a puni et m’a fait des reproches avec son unique, très fort argument : Seulement toi tu es sage ? Tous les autres se tromperaient, et se seraient trompés pendant si longtemps ? Et si toi, tu te trompes et tu entraînes tant de gens dans l’erreur, combien seront damnés pour l’éternité ? (Editions de Weimar, 1885) Ozali kokanisa ‘te bato yonso ya bileko eleki bayebaki yango te ? Batata yonso ya biso ya boyambi, bazalaki na mayele te ? Bobele na kati na yo Elimo Santu abotisi likanisi oyo, na eleko oyo tozali na yango ? Bongo Nzambe atiki bato babunga nzela bambula ebele boye ? Mbala boni motema na ngai ebeti, epesi ngai etumbu mpe apaleli ngai na likanisi moko oyo : Bobele yo ozali na mayele ? Bato yonso bamikosi, babungi ? Mpe babungi bambula ebele boye ? Bongo yo, soko obungi mpe obendi bato ebele na makambo ya lokuta, bato boni bakozwa etumbu mpo ya seko ? L’Ukraine En 2013, l’Ukraine renonce à signer un accord d’association avec l’Union Européenne. Le refus du gouvernement de signer entraîne d’importantes manifestations pro-européennes à Kiev : des 12 centaines de milliers. Ils demandent la démission du Président Yanoukovitch. La capitale se transforme en champs de bataille. Le 22 février 2014, 75 personnes sont tuées par des soldats du gouvernement. Le 22 février aussi Yanoukovitch quitte Kiev. Le parlement vote sa destitution et fixe au 25 mai les élections. – L’ancienne Première ministre, Iulia Timochenko est libérée, après deux ans de prison. Olexander Tourtchinov est choisi pour diriger pour quelques mois le pays. Les manifestants entrent dans la résidence de Yanoukovitch et sont choqués par le train de vie que menait Yanoukovitch dans cette résidence. Il s’est réfugié en Russie. Un mandat d’arrêt est lancé contre lui pour meurtres de masse. Le 16 mars 2014 un référendum a eu lieu en Crimée, territoire d’Ukraine. Les habitants de cette région, en majorité russophones votent en grande majorité leur attachement à la Russie. Sur 2 millions d’habitants, la Crimée a aussi une importante minorité de tatars. Ils sont 300.000 et n’aiment pas être rattachés à la Russie. Mais, d’après leur porte-parole personne ne les a consultés lors du référendum. Bien que la langue officielle de l’Ukraine soit l’ukrainien, la plupart des ukrainiens savent parler russe couramment du fait que 17% de la population est officiellement russe et que l’Ukraine a fait partie pendant plus de 340 de l’empire russe. Religion en Ukraine : Religion orthodoxe : 59 % ; religion catholique : 9, 6%.