Faasologa o Mataupu mo le Kuata 2 Aso Mataupu Itulau Aperila 3 O

Transcription

Faasologa o Mataupu mo le Kuata 2 Aso Mataupu Itulau Aperila 3 O
Faasologa o Mataupu mo le Kuata 2
Aso
Aperila
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
Me
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Mataupu
Itulau
O le Tamaoaiga o le Atua.
O mālō faafuase’i.
O le tāua o le toe tepa i tua.
O le tāua o le taga’i i luma.
O le ola i le taimi nei.
O le Atua faaloloto.
O le avea ma se tagata faafesaga’i.
O le laulau faasoa a Iesu.
O le onā po o le Mesia?
O mea’ai ma mea inu i le mālō o le Atua.
O le mamā, o le lē mamā fou.
O le fafagaina o le to’atele i se tupe faatatau.
O mea’ai mo suiga fou.
O le Areto o le ola.
O le atamai ua aumai.
Faasoa i le aiga.
Tufatufaina o mea’ai.
O a mea e ‘ai? Ma o ai foi tou te a’ai faatasi?
O Keriso lo tatou Paseka.
Mafuta faatasi i le laulau ‘ai.
E fua mai i lou tino mea e te ‘ai ai.
O le faiva o le va’ai.
O le Atua o mea uma.
O fesoasoani mai le lagi ma tagata.
E i ai ni ou taliga e te faalogo ai?
O le loto ma’a’a.
O le malosi o e vaivai.
Folafolaga, folafolaga!
1
2
3
4
5
6
7
8
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
18
19
20
21
22
23
24
25
26
Faamoemoe po o le mata’u?
Tatalo i le Alii.
O sē akerise.
Ua suluia le pogisa.
Ua faama’a’aina loto o i latou uma.
O le Paseka.
O le tagi tele.
Tau’ave ma osofia.
Tapena, sauni, ma kuka.
O le ao, o le Atua e lē iloa.
O loto ua faapogisaina.
O le Alii o le vai.
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
i
Aso
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
Iuni
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
Mataupu
Itulau
O le leo o musika.
39
O atu ma le muimui.
40
O ou atalii ma ou afafine latou te perofeta atu.
41
O i latou uma ua iloa e le silafaga a le Atua alofa.
42
O le miti i le filemu o Ierusalema.
42
O le auala lea e oo mai ai le iuga o le lalolagi.
44
O le lagona i le faatinoga a le Agaga o le Atua...
45
Mai le faanenefu i le malamalama o le alofa o le Alii. 46
Suia mai le mamalu i le mamalu.
47
Ua sili atu mea na va’aia.
48
O le vaaiga tāua mo le tagata.
49
Toe faafouina o le malamalama ua i totonu ia te oe. 50
Vaai ma le talitonu, talitonu i lau vaai.
51
Vaaia ma lou lagona.
52
O mea ua leva ona fia vaaia e agelu.
52
Vaaia lo’u tuafafine ma lo’u uso...
53
Faaa’oa’o ia mafai ona va’ai.
54
Po o le a le mea e ao ona fai?
55
Vaai ma le alofa.
56
Ia tatou vaavaai ma le iloa lelei.
Pe afai ua na o oe ua iloa le taimi.
O fea na e iloa mai ai a’u?
O le vaai o le fesoasoani foi lea.
Faaauau pea le fesili.
Ia faailoga le sapati.
Lau o le laau e ola ai.
Aua e te tagi.
O ai lou igoa?
Matelāina i le fia ola.
Se’i toe faailoa mai.
O ai ua faamanuiaina?
O le tamaoaiga e faula’i i le lagi.
O le alofa ma le agalelei moni.
Ua tatou matitiva lava.
O uiga masani faale-tagata.
Faalogo i le valaau mai a le Atua e ala i le mativa.
O le nofoaga o e matitiva.
Ua luluina lo’u ola faale-agaga.
Ia e fesoasoani mai!
Ia e faamaoni i lou Atua.
Fiafia e i ai ma masalosaloga.
Sa manatu i ai, o lea ua i ai.
Ua le na o oe e aafia ai.
Ola felagolagoma’i faatasi.
ii
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
Aso
26
27
28
29
30
Iulai
1
2
Mataupu
E faatauvaa a e i ai le Atua.
Ola i mea faigata.
O le na faamaloloina ia manu’a.
O le avega ua mamafa.
Faamalolosi i lima ua gagase.
Faatasi ma au uo.
E i ai le poto i la’au.
Itulau
81
82
83
84
85
86
87
iii
Taumamafa faatasi ma le Alii.
2 Faamalieina i le Atua o le Ola
[Saunia e: Joshua ‘Spanky’ Moore]
Aso Sa - Aperila 03, 2016: “O le Tamaoaiga o le Atua.”
Tusi Faitau: Kenese 1:24 – 2:1
Matua: Kenese 1:29-30, 31a, Ua fetalai atu foi le Atua, Faauta, ua ou foai
atu ia te oulua o laau afu uma e tutupu ma o latou fua o i le fogāeleele uma
lava, atoa ma laau uma ua i ai le fua o le laau e tupu ma ona fatu; e ia te
oulua ia e fai ma mea e ‘ai. O manu vaefa uma foi o le vao, ma manu felelei
uma, atoa ma mea fetolofi uma i le eleele, o i ai le ola, ua ou foai atu i ai o
laau afu uma lauolaola e fai ma mea e ‘ai; i le ua faapea lava. Ua silasila
atu le Atua i mea uma ua na faia, faauta foi, ua matuā lelei lava.
E i ai se tasi o tinā i le lotu sa o’u ola ma tupu a’e ai sa masani ona asiasi atu
ai le matou faifeau. O taimi uma e asiasi atu ai le faifeau i lona fale na te
faatauina lava se pepa keke taugata e asi ai le tinā. Ma o taimi uma, a
taunu’u atu le faifeau e tali lava le tinā i le faafetai ma ia alu e teu le pepa
keke faatasi ai ma isi keke uma e avatu i si faifeau i tua o lana sefe, ma ia
laulau atu se ipu ti ma ni masi e pei o lana masani. Atonu e le’i faitau le tinā
i le tala o lo’o tusia i le tusi o Kenese e faatatau i le tala o le foafoaga, ma le
tamaoaiga o le Atua na ia faia ai lana foafoaga. Afai ana iloa se manū e le
faaputu ana pepa keke taugata a e faasoa mo e asiasi atu ia te ia i lona fale.
Silasila foi, o le Atua o le Atua o le manuia ma le tamaoaiga. Ma o loo atagia
mai i le faitauga o lenei aso, e faatamaoaiga e le Atua lana foafoaga i mea
lelei uma ua ia finagalo i ai: o mea’ai, o meaola (manu) ma la’au. Pe tatou te
lagona lava le utiuti o le faasoa ma le lima vaivai i isi taimi, aua le popole o
loo tausi mai pea lea Atua, e tamaoaiga i taimi uma. Afai e i ai lava se taimi
ua e manatu ai ua le lava le faasoa, ua le lava le tamaoaiga e maua i ou lima,
ona e toe mafaufau loloto lea i le alofa moni o le Atua, e ala i lana faasoa i le
foafoaga ma le agaga, o le tamaoaiga moni lea e ao ona tatou saili atu ai ia te
ia.
Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai ina ia ou iloa le loloto o lou agalelei e ala
mai i lau foafoaga. Tatala maia lo’u loto ina ia ou iloa le matagofie, ma ia ou
iloa le uiga moni o lou ‘lelei’ i le lalolagi ua si’omia ai a’u. Amene.
1
Aso Gafua – Aperila 04, 2016: “Mālō faafuase’i.”
Tusi Faitau: Kenese 18:1-15
Matua – Kenese 18:3-5, Ua faapea atu foi o ia, Le alii e, afai ua alofaina
mai nei a’u e oe, aua ne’i e maliu loa ia te au lau auauna; se’i aumaia sina
vai e mulumulu ai o outou vae, ma outou malolo i lalo o le laau; ou te aumai
foi sina mea e ‘ai ia faamalosi ai o outou loto, ona outou o ai lea; auā o le
mea lea ua outou o mai ai i la outou auauna. Ona latou tali mai lea, E te
faia lava pei ona e fai mai na.
I nai tausaga ua mavae atu, sa ou malolo ai i lo’u fale i se tasi o aoauli ae ou
va’aia loa se tasi o tamaloa o lo matou a’ai e suafa ia Nick o aga’i mai i lo’u
fale. Na vave lava ona ou tula’i ae o’u alu i le isi potu malolo ma ou lafi, ona
o lo’u musu e iloa mai a’u o lo’o i totonu o le fale. Na ia tu’itu’i le faitoto’a,
ma e leai se tali, ma faapea lava ona faia seia o’o ina ou faapea ai ua toe alu
ese atu ma le fale. Peitai, na faate’ia a’u ina ua ou va’ai atu ia Nick ua ia
ta’amilo ifo i le pito i tua o le fale ma tilotilo mai i totonu o faamalamalama
o le fale pe moni e leai se isi o i ai i le fale. Sa ou musu lava e talia o ia i lo’u
fale, ma faapea lava ona ou taumafai e su’e se vaipanoa o le fale ou te lafi ai.
Ua ou le popole lava i a’u taga ma faatinoga na fai, ae pau le mea ia aua ne’i
o’u tali malo ia Nick i lo’u fale.
E maofa lo’u loto pe a ou faatusaina la’u amio na fai i lea aso, ma le tala ia
Aperaamo ma Sara ina ua la tali malo i ni mālō faafuase’i. Na tu’ua lava e
Aperaamo ana feau sa fai, ae ia ofoina atu se mapusaga i a’ao pagatia ua loa
aso o faimalaga, ma saunia se taumafataga matuā lelei e tali ai ana mālō. I
lenei soifuaga ua tatou i ai, ua uma ona faatulagaina feau ma galuega i lea
taimi ma lea taimi. A o’o la i taimi e faafuase’i ona afea ai o tatou aiga i ni
mālō faafuase’i, o le taimi lena o le a tatou faia ai se filifiliga pe tatou te
sosola i totonu o se potu e lafi ai, pe taofi uma a tatou fuafuaga ae talia ma le
loto faafetai tagata ua asiasi atu ia i tatou. E le o se filifiliga faigofie, ae tatou
te le iloa lava le taimi e asiasi mai ai se Agelu ua na fia maua se ipu vai e
to’a i ai mai lana faiga malaga.
Tatalo: Le Tamā e, fesoasoani mai ina ia ou iloa ni tagata ese o loo lotolotoi
faatasi ma i matou. Afai ua ou iloa i latou, ia fa’aavanoa so’u taimi ou te tali
mālō ai ma mafuta atu ia te i latou. Amene.
Mafaufauga Loloto: Mafaufau i “tagata ese masani” (familiar strangers) o
lou soifua. E faapefea ona e faaali atu ai le agalelei o le Atua i vaiaso a sau?
2
Aso Lua – Aperila 05, 2016: “O le tāua o le toe tepa i tua.”
Tusi Faitau: Teuteronome 16:1-8
Matua – Teuteronome 16: 2-3, Ia e fasia le paseka i le Alii lou Atua, o mamoe
ma povi, i le mea e filifilia e le Alii e tuu ai lona suafa. Aua e te ‘ai ai faatasi ma
areto e faafefeteina; o aso e fitu e te ‘ai ai faatasi ma areto e le faafefeteina, o le
areto o le tiga; auā na faataalise ona e sau nai le nuu o Aikupito; ina ia e
manatua le aso na e sau ai nai le nuu o Aikupito i aso uma o lou olaga.
A tatou mafaufau i le faagasologa o le soifuaga o le tagata, aemaise lona taimi
na fa’aalu i lea mea ma lea mea, e vave lava ona nenefu lo tatou vaai i mea na
tutupu i le tuana’i, ae sui tulaga i ai ni mafaufauga ma manatunatuga tatou te
faapea o mea sa tatou manana’o e tutupu. Peitai, ua ou iloa i lo’u toe nofo i lalo
ma mafaufau atili i ai ma taumafai e toe faamatala mea moni na tutupu, e fai
lava si faigata ona o le faigata o le soifuaga na sau a’i, faapea le tele o faafitauli
na fetaia’i ma a’u. Ua ou toe nofo ma mafaufau nei e tele atu lo’u taimi na alu i
lo’u taumafai to’atasi e fofo faafitauli i lo’u iloa ma lo’u malosi, nai lo’o le tu’u
atu i le Atua mea lelei uma na tutupu i le tuana’i. E foliga mai e lē faigofie le toe
tepa i tua ma tau faamatala le soifuaga i le tuana’i.
E ui i lea, ou te fiafia i le fa’aaogaina o le faitauga o lenei aso, i le fa’aaogaina e
le Atua o le Paseka e toe faamanatu ai ia Isaraelu le mea na o mai ai. O falaoa lē
faafefeteina o mea’ai ia mo tagata o loo faimalaga, ma e leai se taimi e tau
fa’afefete ai, ona o le utiuti o le taimi e malolo ai. O se taumafa e tala feagai lelei
ma faifeau o loo galulue e atina’e le galuega a le Atua, e utiuti se taimi e malolo
ai. Ma e pei ona fa’amanatu mai e le Atua, e ala i lona faatauaina o lenei
‘taumafa paia’ (holy meal), o le faaauauina o lea faamanatuga e taualuga i le
Paseka na saunia e Iesu i le afeafe aupito i luga, ina ia fai ma faamanatuga ia i
tatou, ia tatou manatua ai lo tatou va ma le Atua. O loo galue le Atua e suia o
tatou tagata, ma e faaali mai i lona lava taimi. E i ai taimi tatou te le iloa ai, a e o
loo faamanuia mai pea le Atua ia i tatou, ma o lo tatou saili atu ma faalagolago
ia te IA, o ina tatou te iloa ai le matagofie o le Atua ma ana faamanuiaga e tele
mo i tatou.
Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai ina ia ou manatua lo’u tuana’i, le mea ou te
sau ai, a e maise suiga, pe tele pe la’ititi, ua uma ona e faia mo a’u. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia faaavanoa sou taimi e te toe tepa ai i lou tuana’i, ma e
toe iloilo lelei lou tagata, i lou ola faale-agaga, ina ua avea oe ma so’o o Iesu. O
a ni suiga ua e iloa i lenei taimi i le tausaga ua tuana’i, i le lima tausaga ua
tuana’i, ma i lenei taimi i le sefulu tausaga ua tuana’i?
3
Aso Lulu – Aperila 06, 2016: “O le tāua o le taga’i i luma.”
Tusi Faitau: Esoto: 16:2-18
Matua – Esoto: 16:2-3, Ona muimui lea o le faapotopotoga atoa uma o le
fanauga a Isaraelu ia Mose ma Arona i le vao. Ua fai atu foi le fanauga a
Isaraelu ia te i laua, E! ana oti i matou i le aao o le Alii i le nuu o Aikupito, a o
matou nonofo latalata i ulo e tunu ai tufa’aga, na matou aai foi le mea e ‘ai ma
maoona ai; auā ua oulua au mai i matou i lenei vao ina ia fasiotia lenei
faapotopotoga atoa uma i le fia ‘ai.
Ina ua ou totōina la’u ulua’i “Manatunatuga Fou” (Fresh Expressions) i totonu o
la’u lotu, sa ou talavou lava i o’u mafaufauga ma ou lototele e mafai ona sili atu
le vaega o le nu’u lea ou te galue ai nai lo’o isi ‘au lotu o loo i lalo atu o le auala.
Ou te ta’utino, ina ua ou faalogo i le muimui ma le tomumu o tagata lotu i aulotu
sa latou i ai muamua, na o’o mai ia te a’u se lagona atonu e lelei la’u galuega lea
ua fai. Peitai, ou te manatua lava le aso na ou le toe faalogo ai i le muimui o
tagata lotu i isi ‘aulotu, ae ua muimui le lotu o loo i ai nei. Ioe, le lotu lea ou te
ta’ita’iina. Sa ou toe nofo ma mafaufau ai e le faigofie le galuega, aua e le mafai
ona faamalieina tagata i mea o loo manana’o i ai. Atonu o le faailoga lea o le
tofotofoina o le faatuatua i totonu o se aulotu ma se ekalesia – ma ua ou faafetai
ai ua avea lea faamanatu ua ou maua ai le loto maulalo e talia ma toe taga’i lelei
i mea e faaleleia atili ai la’u galuega.
Sa faapea ni lagona na o’o ifo ia Mose? I le tele o tausaga na nonofo pologa ai i
Aikupito, ua tofia Mose e ta’ita’iina Isaraelu i le lumana’i o le Atua ma le nu’u
folafolaina: pau le faafitauli o loo tula’i mai nei o le taimi umi e feoa’i ai i le
vao. Ua o’o ina muimui ma tomumumu tagata i le faiga malaga ua tu’uina ai i
latou e le Atua. Ua latou toe mafaufau i le manogi manaia o mea taumafa, o le
sitiū mamoe lololo, ua galo ai le faigata o le sasa ma le pologa i galuega a
Aikupito.
So o se mea fou lava tatou te taumafai e totō, e fa’aleagaina lava i mo’omo’oga
faivavale. O lo tatou toe tepa i tua ma taumafai e toe ola i le soifua na tatou i ai i
le tuana’i o le a faigata ai ona tatou iloa le lelei o le Atua i le soifuaga o le taimi
nei, ma mea lelei o loo faamanuia mai ai le Atua mo i tatou i le lumana’i. E
faaaogaina e le Atua lo tatou “tu’u fua” (wilderness) e toe faamanatu ma faailoa
mai ai ana faamanuiaga mo i tatou i le nu’u folafolaina, ina ia suia ai o tatou loto
ma suia ai o tatou amio i se tagata fou. Taumafai e faagalo le lololo o le sitiū!
Tatalo: Agaga Paia e, fesoasoani mai ina ia ou iloa lou faasinomaga ma lou
vala’auina mo a’u, i galuega ma nofoaga ua e finagalo i ai. Foa’i mai le lototele
ina ia ou tula’i ai e feagai ma faafitauli. Amene.
Mafaufauga Loloto: Toe mafaufau i taimi o lou “tuu fua”, o fita ma faigata na
o’o ia te oe. O a ni a’oa’oga na e maua mai i le Atua i ia taimi?
4
Aso Tofi – Aperila 07, 2016: “O le ola i le taimi nei.”
Tusi Faitau: Salamo 136
Matua – Salamo 136:23-25, O le manatua i tatou, ina ua faamaulaloina i tatou;
auā e faavavau lava lona alofa; ma na laveai mai ia i tatou i e na saua mai; auā
e faavavau lava lona alofa. O lē foaiina mea e ‘ai i mea ola uma lava; auā e
faavavau lava lona alofa.
E i ai le taimi na ou faapea ai, e pau lava le mea o loo totoe e faaleleia atili ai
la’u galuega o se tasi o masini faalautele ata (projector) na o’u vaai o loo pa’ū
lona tau i luga o le peau o tafailagi. Na o’u ala umi lava i se tasi po talu ai lo’u
naunau e fia maua lea masini a o fai tauofoga a tagata mo le tau o lea masini. Na
ou fiafia lava ina ua mafai ona o’u faatauina ma avea ai loa ma mea totino e
fesoasoani i la’u galuega. Peitai, i ni vaiaso o i luma mai, na ou toe mana’o ai
fo’i i ni mea faaleotele leo (sound system) e fesoasoani atili i le masini lea ua
uma ona faatauina.
E i ai lava taimi afai tatou te amataina se galuega fou ma e le lava mea
faigaluega e faatino ai le galuega, ona faigofie lea ona pa’ū’ū i tatou i le
faaupuga masani ‘pe ana’ (if only). ‘Pe ana i ai lava se ta’ita’i lelei ma le
malosi!’ ‘Pe ana i ai lava se avanoa mo i tatou!’ ‘Pe ana mafai lava ona ou galue
faasolo atoa (full-time) i lea galuega!’ E le faapea ona e i ai se leaga o nei
manatu – o le itu e tatau ona vaai i ai o le lelei ma le aoga. Peitai, o lea manatu
‘pe ana’ o lona uiga ua faaalu ai lo tatou malosi e momo’o ai mo le lumana’i, ae
faatuana’i ai lo tatou ola o le taimi nei, ma vi’ia ai le Atua i mea lelei uma ua IA
aumaia mo i tatou. Afai ua avea a tatou talosaga ma tatalo e pei o se lisi faatau i
le Atua, ua tatau nei loa ona toe faitau i le Salamo 136 ma toe fuata’ina lo tatou
ola faafetai e manatua ai, ‘e faavavau lava lona alofa.’
E i ai le masani a le Atua na te faaaogaina mea faatauvaa e faailoa mai ai lona
fingalo ia i tatou, e pei o le fafagaina o tagata e 5,000 i falaoa ma i’a e lua lau. O
le mea e ao ona tatou manatua ma faataua, ia tatou faafetai i le Atua mo lana
tamaoaiga ma lana sosia, ma faamanuiaga e tele ua ia foa’i mai.
Tatalo: Le Atua e, ia e fesoasoani mai ina ia ou iloa ona faafetai i mea e tele ua
e foa’i mai. Ia e foa’i mai le malosi ou te ola ai ma le alofa i le taimi nei. Amene.
Mafaufauga Loloto: Taumafai e toe taga’i lelei po’o i ai se a’afiaga o ou
lagona, o ni popolega faapea mo’omo’oga mo le lumana’i, i lou ola feso’ota’i
atu i tagata o le taimi nei.
5
Aso Faraile – Aperila 08, 2016: “O le Atua faaloloto.”
Tusi Faitau: Teuteronome 26: 1-11
Matua – Teuteronome 26:10, O lenei foi, le Alii e, faauta mai, ua ou aumaia
le faapolopolo o fua o le laueleele, ua e foaiina mai ia te au. Ona e tuuina
atu ai lea i luma o le Alii lou Atua, e te ifo atu foi i luma o le Alii lou Atua.
Pe a ma le tasi le masina a o’u galue pea i totonu o lo’u aulotu, na ou lagona
lava le sologa lelei o le galuega. Ua amata ni isi o mafutaga ma tagata lotu
ma faapea lava ona faamalosia ai i latou e auai pea i nei mafutaga. Ua na o le
faamalosia mo le aga’i atu i luma! Peitai, e i ai se mea e tasi na ou sasi ai, ina
ua ou fai atu i se tasi o tama’ita’i talavou na auai mai lava i le amataga e sau
ma u’u mai sina taga masi mo le isi mafutaga. Ua ou te’i lava i le ina ua
faapea mai le tama’ita’i: ‘E tutusa pau lava outou ma isi lotu, tou te
manana’o ia ou tago e fai mea ma aumai ni mea. Ou te le’i sauni e fai lea
tulaga!’ Matou te le’i toe va’ai lava ia te ia, e atoa lelei le masina e le’i toe
o’o mai.
O le fesili atu i tagata e foa’i mai a latou tupe, o tamaoaiga ma alagā’oa, o se
tulaga e le faigofie lea i lona faatinoina, ona o le manatu e faapea o loo
taumafai aulotu ma ekalesia e taofi a tatou ato tupe. E lelei pe afai ua avea
galuega lelei ma mautu ma ala ua maua ai se faasiliga i tupe ma tamaoaiga e
maua e aiga ma tagata, a e leaga pe afai ua avea le naunau ma le mana’o lasi
i mea faale-tino (consumerism) ma itu e pulea ai le tagata. Ua avea le naunau
i le ‘oa ma ala ua galo ai le alofa moni faale-Atua. Ae aua ne’i e sese ai: o lo
tatou Atua, o le Atua faaloloto. E mana’o ina ia atoatoa le 100 pasene o lo
tatou mafuta atu ia te IA, o le 100 pasene o lo tatou taimi. Ioe! e o’o lava foi
i o tatou tupe, e mana’o foi le Atua i le 100 pasene o lo tatou tamaoaiga ma
le ‘oa. Ua nonōina mai e le Atua mea uma tatou te fa’aaogaina ma le
faamoemoe, tatou te faaaogaina uma ana faamanuiaga, o tupe, o le ‘oa ma le
tamaoaiga e atia’e ai lona mālō. E ui lava pe a o’o ina fa’ate’ia ma mumusu e
faasoa mai ni mea ua latou maua, ia tatou manatua le agalelei ma le alofa
tunoa o le Atua e ala mai i lona Alo pele o Iesu Keriso.
Tatalo: Iesu e, fesoasoani mai ina ia ou mafai ona faasoa atu le vaega o lo’u
ola o lo’o o’u taofia. Fesoasoani mai ina ia ou iloa ona agalelei atu i isi, e pei
ona e agalelei mai ia te a’u. Amene.
Mafaufauga Loloto: O a ni vaega o lou ola o lo’o e faasoa atu ma o lo’o e
taofia pea mai le Atua, ina ia faaaogaina e atia’e ai lona mālō: o lou taimi,
tupe, po o mafutaga?
6
Aso Toonai – Aperila 09, 2016: “O le avea ma se tagata faafesaga’i.”
Tusi Faitau: Sakaria 7:1-13
Matua – Sakaria 7:4-5, Ona oo mai lea o le afioga a le Alii o ‘au ia te au, o
loo faapea mai, Fai atu i tagata uma o le nuu, atoa ma faitaulaga, ia faapea
atu, Na outou anapogi ma fetagisi i le lima ma le fitu o masina i ia tausaga e
fitugafulu, na outou anapogi ai ea ia te au?
Ia ta’ua a’u o se tagata e fiafia e tali ‘LEAI’ (naysayer), ae o se tasi o mea ua
ou maitauina i le aganuu a tagata Kerisiano, tatou te fiafia tele e faataua ma
faamuamua mea faale-tino ae faatuana’i lo tatou taimi e tu’uina atu e
fesoasoani ai e faamalosia tagata. E le afaina i tagata lo latou faaaogaina o
latou taimi e galue ai i se galuega, faatino se feau, mafuta atu i se mafutaga
tatalo, pe fesoasoani foi e faalelei se faaletonu o se komipiuta, ae a o’o i le
faaavanoaina o se taimi e mafuta atu ai i tagata ma faasoa ma i latou, e ese
faamatalaga ua tu’uina mai e ‘alo mai ai i lea tulaga. Na ou fesili i se tasi o
taule’ale’a o loo a’oga i le kolisi pe na maua sana taimi e talatalanoa ai ma se
isi foi taule’ale’a o loo la aooga faatasi, o totino o lo matou mafutaga
autalavou. ‘Ummm... o le mea moni lava, ou te le fia mafuta atu i se tagata e
pei o ia. O a ni ma tala e fai? E ese foi ni o’u lagona pe a ou fesili atu ai ma
te o e inu se ma ipu kofe.’
Ona ou toe mafaufau lea i folafolaga a Sakaria, afai ae lauga mai Sakaria i
aulotu ma ekalesia o le taimi nei, e avea mafutaga ma fuafuaga ua tatou
faatulagaina ma ala e lē fiafia mai ai le Atua ia i tatou, ae le pei o
tausama’aga ma anapogi o le Feagaiga Tuai?
O le a le uiga o le ola auauna atu i le Atua o loo faataua le tagata nai lo’o le
talitonuga? O lona uiga o le vaaia lea o polokalama o lo’o tatou auai ai e
fesoasoani atu ai i tagata, po o polokalama e auai ai tagata e fesoasoani mai
ia i tatou? Po o lona uiga, o le taumafaiga e faamalosia tagata ina ia alolofa,
nai lo’o le naunau e atia’e mea fou? Po o lona uiga o lo tatou nonofo pea i o
tatou aiga, ma le gaogaosā, nai lo’o le ola tūmamā?
Tatalo: Le Tamā e, fesoasoani mai ina ou faamuamua ma faataua le alofa
atu i tagata, ae faalona lua le vaaiga o polokalama ma fuafuaga. Faamalosi
mai a’u ina ia ou alofa i ou tagata i taimi uma, e tusa pe a o’o mai le lavelave
o faafitauli ma faigata. Amene.
Mafaufauga Loloto: Mafaufau i tagata na faaalu i ai lou taimi i le taimi nei.
E i ai se isi i lou ola i le taimi nei, sa faigata ona e alofa i ai, ma o loo
musumusuina oe e le Atua e te mafuta i ai ma ia maua se lua mafutaga
mafana?
7
Taumamafa faatasi ma le Alii
3 O le laulau faasoa a Iesu.
[Saunia e: Malcolm Carroll]
Aso Sa – Aperila 10, 2016: “O le laulau faasoa a Iesu.”
Tusi Faitau: Mataio 9:14-15
Matua – Mataio 9:14e-15a, “Se a le mea ua anapopogi soo ai i matou ma le
au faresaio, a o ou soo, e le anapopogi i latou?” “E mafai ea ona faanoanoa
o aumea a le faatoafaiavā i ona aso o ia te i latou o le faatoafaiavā?”
O se mea ofoofogia tele na ou maua mai i mea’ai. Na ou fofo’e se aniania,
faamalū, ona asu lea i totonu o se masini taugata tele na ofoina mai e le
Green Cross e iloa ai pe mafai ona oti ai se tagata i le aniani. Ona oso mai
lea o faitauga mai le masini: iodine-131; caesium-134; caesium-137 o loo i ai
ae la’ititi lava. Afio mai i Fukushima. I nisi o nofoaga ma a’ai, e feoti tagata
i le lē lava o le mea’ai taumafai. O nisi, e feoti tagata i le so’ona taumamafa i
mea’ai, pe feoti foi ona ua faatama’ia ma faaleagaina mea’ai i vaila’au
o’ona. O mea’ai taumafa o se ata lauiloa lea i le lalolagi o le ‘galuega lelei’;
o se mana’oga taua i le lalolagi, o le faatusa o le amioletonu i le lalolagi. E
tele ni ata faatusa ma ni faailoga ua faatatau i mea’ai i totonu o le Tusi Paia,
ma o le manulauti mo lenei vaiaso. E pei ona atagia i le faitauga o lenei aso,
ua avea le masani a Iesu ma ala ua fesiligia ai ia e tagata. E le tatau ea ona
mulimuli o ia i tu ma aga masani, aemaise le tausia o tulafono? Ona latou
maua ai lea o le lototele e fesili atu ia Iesu – ‘Se a le mea ua anapopogi soo
ai i matou ma le au faresaio, a o ou soo, e le anapopogi i latou?’ Na fesili
atu so’o a Ioane i fesili tau le faatinoga o talitonuga, ma latou maua ai le tali
e faatatau i le mālō a le Atua. E le o finagalo le Atua ia tatou faatinoga o a
tatou talitonuga, a o le atagia o lona mālō i mea tatou te faia i aso fai so’o.
Tatalo: Le Alii e, o le a avea le faatinoina o lo’u talitonuga ma ala e
ta’ita’iese ai a’u mai le faailoa o lou mālō i lo’u ola? Fesoasoani mai ina ia
ou iloa lou finagalo moni mo a’u. Amene.
Aso Gafua – Aperila 11, 2016: “O le onā po o le Mesia?”
Tusi Faitau: Mataio 11:7-19
Matua – Mataio 11:19, “Ua sau foi le Atalii o le tagata, ua ‘ai o ia ma inu;
ona latou fai ane ai lea, Fauuta, o le tagata ‘ai tele ma le inu uaina, o le uo
a tagata ao lafoga ma ē agasala. A e ta’uamiotonuina le poto i ana
galuega.”
Atonu sa faamalieina i latou i se anapogi na lelei ona tapenaina; o suiga lelei
mai ia Ioane le Papatiso, o faiga ese’ese e taumafa ai le se akerise. Ua toe o
mai foi i latou, o so’o a Ioane. O le taumamafa ma le anapogi o loo atagia
pea i lenei faitauga. Ua le o toe fesiligia faatinoga o talitonuga, a o lea ua sui
8
a latou fesili. O Iesu ea lē ua filifilia? Ua latou o ma se vaega o le folafolaga
a Iesu ua faataunuuina e ala i lana galuega. Ua feagai nei Iesu ma le motu o
tagata, ua latou faapea po o ia o se onā, po o se uo a le au ao lafoga ma tagata
agasala. Na soifua Ioane le Papatiso i se soifuaga faigofie, o se soifuaga e
foliga mativa ma faatauvaa; o ia e silisili ia i latou uma. Na teuteuina e Ioane
le ala mo lē ua filifilia; e tatau ea ona a’ai ma inu, ma mafuta faatasi lē ua
filifilia ma tagata agasala?
E tele ni mea na tutupu a o faatinoina mea’ai taumafa i totonu o le Tusi Paia.
O se tasi lenei o fa’ata’ita’iga lelei, e pei ona lotolotoi ma mafuta faatasi ai le
Tupu ma tagata agasala. O auala nei a le mālō, ia o’o mai lou mālō, ia faia
lou finagalo, Lē ua filifilia, o le Tupu silisili. Ua afio mai le Tupu, ma ua ia
lotolotoi faatasi ma i tatou, e le o se auala faalilolilo, ae ua afio mai ma le
lona fia mafuta atoatoa mai ia i tatou. O mea’ai ma mea inu ua tatou faasoa
faatasi i lona suafa, e tumau pea le fou o le tunoa o lona alofa; e ese ma le
matagofie ma le lelei pe a tatou faasoa i le faamaoni ma le atoatoa o le
mafuta atu i isi tagata.
Tatalo: Le Alii e, faafetai mo le laulelei ua maua i mea’ai ua matou
taumamafa faatasi ai. Amene.
Mafaufauga Loloto: E tele taimi ou te faagalo ai ona tatalo nai lo’o le ‘ai: e
faapefea ona e faatauaina le taimi o taumafataga e fai ma taimi e te mafuta ai
i le Atua?
Aso Lua - Aperila 12, 2016: “O mea’ai ma mea inu i le mālō o le Atua.”
Tusi Faitau: Mareko 2:18-22
Matua – Mareko 2:22, “E le utufia foi e se tasi le uaina fou i fagu pa’u tuai;
a faapea, e pāpā ai fagu pa’u i le uaina fou, ona masaa lea o le uaina, e
māumau foi fagu pa’u; a e peitai o le uaina fou e tatau i ai fagu pa’u fou.”
Atonu sa i ai se mea na faatopetope i ai Mareko. E le o aumaia e le tusi o
Mareko se tala’aga o le Iesu, mai lona fanau mai, o lona taule’ale’a, seia o’o
ina ua matua. O loo amata le evagelia a Mareko i le galuega a Iesu o lo’o
tala’iina le mālō a le Atua. Ona faai’u lea o le tusi o Mareko i le toe tu o
Iesu, o lona faamaoniga o le mālō a le Atua ma lona Tupu. O lona mālō o le
nofoaiga faatupu ma le pule aoao a le Atua, o lona alofa, o lona amiotonu, o
lona faamaoni, ma lona filemu. Ma mea’ai! O se faamatalaga lea a le
evagelia a Mareko, e tulaga tutusa lava ma le faitauga mai le aso ananafi. Ua
faamatalaina e le evagelia a Mataio se tala’aga e faatatau i le tala faasolopito
a tagata Eperu. O Mareko, ua ia faaaogaina le mālō e teuteu ma faamatagofie
atili ai le galuega a Iesu. Ina ua mae’a le faitauga i tausamiga ma anapogi,
ona tatou faitau lea i a’oa’oga fou a Iesu i le mālō. Ua mapuna mai mea fou
mai le tuai. O faatinoga ma ala tuai, o faatinoga masani ma le lauiloa i le
9
Feagaiga Tuai, ua le mafai ona tu’ua pe taofia ai le ola fou ua maua ia Iesu, o
ala fou o le mālō.
E faapefea ona tatou suia mea’ai masani e fai ma mea’ai o lona malo? E
faapefea ona tatou tu’uina le alofa, faamaoni, amiotonu ma le filemu i totonu
o tatou mea’ai? E le na o le faatinoina o le tatalo i taimi e sauni ai e ‘ai; e o’o
atu i le faai’uga ua tuai! O se tasi o auala o le faaaogaina lea o a tatou LOAF
(Local, Organic, Animal-friendly, Fairly-traded), o se taumafaiga e
fesoasoani ai i lo tatou si’osi’omaga, aiga, nu’u, faiga malo e ala i mea’ai
tatou te faatauina. E faamalieina o tatou tagata pe afai ua tatou tatalo
muamua ae le’i sauni atu e faatau a tatou mea’ai taumafa. E fai ona faasiliina
lo tatou tamaoaiga ma faamanuiaga e maua pe afai ua tatou faatauaina ma
lagolagoina auala tatou te faataunu’uina ai le malo o le Atua.
Tatalo: Le Alii e, a o o’u aga’i e faatau se falaoa mo lo’u aiga, fesoasoani
mai ina ia mafai ona ou faia lea ma se faatinoga taua mo lou malo. Amene.
Mafaufauga Loloto: A maua sou taimi avanoa, asiasi ane i le website o le
http://www.greenchristian.org.uk ma faitau malamalama i le uiga o le
LOAF.
Aso Lulu – Aperila 13, 2016: “O le mamā, o le lē mamā fou.”
Tusi Faitau: Mareko 7:14-23
Matua – Mareko 7:15, “E leai se mea o loo i fafo o le tagata e alu ane i
totonu ia te ia e mafai ona leaga ai o ia; a o mea e sau mai totonu ia te ia, o
mea e leaga ai le tagata.”
O mea’ai taumafa le mafua’aga lea na loka ai a’u i se tasi o taeao i Norfolk, a
o o’u galue i le vaega a le Greenpeace e lia’i ni fuala’au ‘aina na suia i
vaila’au (genetically modified-GM). I lena taimi, sa taumafai le GM poloketi
(project) e atina’e se taumafaiga e fesoasoani ai i le faafitauli o le fia a’ai i le
lalolagi. Na talitonu lava o se faatinoga ua ta’ita’isese ai le to’atele o tagata,
ona o le mea moni, o e ua matelāina i le fia a’ai o tagata o loo galulue malosi
e tau totogi a latou aitalafu, aemaise le faamalieina o e mau’oa, e le gata i
lea, o i latou ua ave’esea mai o latou fanua ona o taua ma faalavelave
faanatura. O le a le uiga o le mamā? O le lē solia o le tulafono, po o le lē
faatinoina o galuega lelei mo i latou o e nonofo ma le matitiva ma le fia
‘a’ai? Po o le taumafai e fesoasoani atu ae ave e loka? Po o se isi lava tali e
ono fofo ai le faafitauli?
Aua le taumafa i lea mea’ai, po o lena mea’ai; aua le faamasani i ia ituaiga
tagata, po o lou faamasani i na nofoaga; o vaega uma i le taumafai e ola
mamā i mata po o le igoa o se talitonuga po o se lotu. Ma o vaega uma nei ua
inoino i ai Iesu. Ua finagalo Iesu na te fia silasila i o tatou tagata, o mea e sau
10
mai totonu, o a tatou amio ma uiga, o tatou faatinoga, e le o mea e o ane i
totonu o le tagata e leaga ai o ia. O le mea e ao ona faataua o le ola mafuta, a
e le o le ola fe’alo’alofa’i; o le ola faafesaga’i, ma le soifua ua ola e tusa ma
le mālō o le Atua. Ou te le o taumafai e finau tete’e atu i le taumafaiga a
fuala’au ‘aina GM, po o le ta’usalaina o a’u i le tulafono, e ui ina faamagalo
uma i matou ma lē ta’usalaina i le tulafono. A o le fesili taua, o le a le uiga o
le mamā i le vaaiga a Iesu?
Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai ina ia ou iloa le taua o le ola a’oa’oina mai
mea sese i lo’u ola taumafai e faatino le mea moni, nai lo’o le leai o se mea
sese mai le leai o sa’u faatinoga e faia. Amene.
Mafaufauga Loloto: O va’a e taula i le ava e saogalemu. A e le o le aoga
lena o le va’a.
Aso Tofi - Aperila 14, 2016: “O le fafagaina o le to’atele i se tupe
fa’atatau.”
Tusi Faitau: Ioane 6:1-14
Matua – Ioane 6:11, Ona tago lea o Iesu i areto, ua faafetai, ona tufatufa
lea i e taooto. Ua faapea foi ma i’a, ua avatu faitalia i latou.
E faapefea ona e faailoa le alofa lavea’i o le Atua? E faapefea ona e
a’oa’oina lona mālō? E faapefea ona e faaali-tino le galuega a le Atua i tala
faasolopito a le lalolagi? Ia e saunia se taumafataga mo le aoauli. E i ai le
tala e faatatau i le rapi lelei, ma le rapi leaga. E fealua’i le rapi leaga e tausi
agaga o isi tagata, ma lona tino. A o le rapi lelei, na te tausia isi tagata i le
tino, ma lona agaga. O le manatu e fia faamamafa, e tatau ona o tutusa le itu
faale-tino, o mea tatou te mana’omia e tausi ai le tino, o vaega taua uma ia o
le tala o le faaolataga. O meaalofa faale-agaga ua foa’iina mai e le Atua e ala
mai ia Iesu, ua faailoa mai ia te i tatou i mea faigofie, e pei o le falaoa po o le
areto, o le vai, o oe , ma a’u.
E i ai nofoaga o faaputuga mea’ai (foodbanks) i le UK (United Kingdom) e
fesoasoani ia i latou ua leai ni fale e nonofo ai, o e ua le lava le faasoa, ma i
latou ua fia a’ai. I se tasi o vaaiga i totonu o le li’o o tagata e tulaga lelei le
tamaoaiga i le lalolagi o loo tatou i ai, o loo i ai ni isi o e le o paleni le mea’ai
taumafa, faapea le fua o le tino. I se isi vaaiga i e matitiva o le lalolagi, o e
fia a’ai ma le tino pa’e’e’e o i latou ia e aupito i sili i fuainumera o le faitau
aofai o tagata o le lalolagi. Na fafaga e Iesu i latou ua fia a’ai; o le vaega lea
o lona malo. Faafetai i le Atua mo fesoasoani ma galuega alofa ua faatinoina
i le lalolagi. Talofa e ia i tatou, ina ua tatou le ofo atu le lima fesoasoani i e
nei galuega alofa. I le taimi o Iesu, i luga o le mauga i le tasi itu o le vai i
Kalilaia, na fafagaina ai e Iesu le motu o tagata e to’atele i nai falaoa ma i’a e
11
lua lau. I le taimi nei, o lo’o ia fafagaina pea le to’atele, ma o lo’o Ia
faaaogaina pea ana mea faigaluega: o tatou.
Tatalo: Le Alii e, faafetai mo lau fesoasoani e ala mai i faalapotopotoga
nei: Christian Aid, Tearfund, CAFOD ma le anoanoa’i o isi faalapotopotoga
e pei o i latou nei. O a ni auala e mafai ona ou lagolagosua ai ia latou
taumafaiga?
Mafaufauga Loloto: E mana’omia le amiotonu mo e matitiva, a e le o le
alofa.
Aso Faraile – Aperila 15, 2016: “O mea’ai mo suiga fou.”
Tusi Faitau: Ioane 6:25-40
Matua – Ioane 6:35, Ua fetalai atu Iesu ia te i latou, “O a’u nei le areto o
le ola; o lē sau ia te au, e le fia ‘ai lava ia; o lē faatuatua foi ia te au, e le toe
fia inu lava ia.”
O masi Garbaldi. Na faaigoaina e manatua ai se tasi o ta’ita’i iloga o Italia, o
Luigi Biscuit. Po o Guiseppe Garibaldi? O loo fai mai le tala o Garibaldi, i
lona iloa o le taua o le fafagaina o ana fitafita, i le leai o se mea’ai, na ia
fafagaina ai ana fitafita i falaoa e soka i toto o solofanua. Atonu e le logo
malie lea faamatalaga? Ae na fiafia ai lava i ai lago, ma latou a’ai fiafia ai i
lea mea’ai. Ma i totonu o UK, e i ai a matou masi e mafolafola.
O se tala’aga a Italia e manatua i le igoa o le masi. Ma e faapea foi le ata
faatusa ua finagalo Iesu e manatua ai o Ia, o le falaoa. E faigata ona
malamalama i ai. Aisea e le mana’o ai e manatua i se isi mea’ai, po o le
fuamoa? E le finagalo ea ina ia matua’i fai se aso faapitoa ma se fiafia tele e
manatua ai o Ia, nai lo’o lenei falaoa faatauva’a? E le o se ata e faigofie ona
tosina mai ai loto o e mau’oa ma e malolosi. A e ui i lea, e iloa lelei lava e e
matitiva, ma latou malamalama i le taua o le falaoa, o se mana’oga tatau mo
le ola o le tagata. Ona i ai lea o galuega alofa, o ata faatusa ua faaaogaina ai
le falaoa, e pei ona fafagaina ai e le Atua ona tagata a o malaga i le vao, ua Ia
faasoa mai e tusa ma le aso. Ma o loo faia pea e le Atua i le taimi mo i tatou.
E ao ona magafagafa ma nofo mataala ai e mau’oa ma e malolosi – o le
tausama’aga o le suiga fou.
Tatalo: Le Alii e, ia e foa’i mai ia te matou le aso nei a matou mea’ai e
tatau ma le aso, ina ia matou maua ai le malosi mo lenei aso o suiga fou.
Mafaufauga Loloto: O a ni mea’ai taumafa masani o loo atagia ai le falaoa
i totonu o lou nuu, malo, ma le atunuu?
12
Aso Toonai – Aperila 16, 2016: “O le Areto o le Ola.”
Tusi Faitau: Ioane 6:48-59
Matua – Ioane 6:51, O a’u le areto ola ua alu ifo mai le lagi; pe a ‘ai se
tasi i lenei areto, ona ola ai lea o ia e faavavau. O le areto foi ou te avatua,
o lo’u tino lea, ou te avatua ma ola o le lalolagi.
Ina ua uma ona faitioina a’u e Lucy – i le ogatotonu o lo matou sauniga –
ona ia talanoa mai loa i le mea ua ta’ua e matou Papatiso o le sauniga o le
faamanatuga. I ni isi o lotu Papatiso, e i ai le matou masani e faaaoga potoi
falaoa laiti; e le ona e mai se isi talitonuga po o se faatinoga, a e ona o le
masani e faaaoga fasi falaoa i taimi o faamanatuga. Ua ita tele ai Lucy ma ia
faapea mai, ‘E finagalo Ia tatou te a’ai fiafia, ae le o ia tama’i falaoa.’ O le
isi sauniga faamanatuga na soso’o ai na ta’ita’ia e Jenny, ma na ia sau tapena
foi. Na faaaogaina pea potoi falaoa e pei ona masani ai, ae na faaleoleo mai
lava le sanuisi sisi (cheese sandwich) mo Lucy, na te’i ua auai ai i le sauniga.
O le manatu a Jenny i lana tapenaga, e faaaogaina foi le sanuisi i le mālō.
Ua tatou taga’i i le faitauga o le aso ananafi ma tatou iloa ai le faaaogaina e
le Atua o le falaoa mai le tuana’i. Ma o lea foi ua fai ma faavae o le suiga
fou, o le taga’i i le lumana’i. E tau lalata i a’oa’oga ma faatinoga a Iesu e pei
ona ia tu’uina mai ai lea mea’ai, ma o se taimi taua pe a fai se taumafataga.
O loo aofia ai le si’i i luga, le faafetai, tofitofi, faasoa ma le faamanuia. O loo
tepa i tua i le Satauro, ma taga’i i luma i le o’o mai o le mālō; o loo
tuufaatasia ai le faamanatu ma le faamoemoe, ma ua faamalosia ai i tatou i la
tatou galuega faamisiona i le taimi nei. Aisea ai ua na o le areto ma le uaina,
a e le o isi vaega o le taumafataga? O loo faatatau lenei ata faatusa ia Iesu. E
le o le falaoa, po o le areto le mea taua, a o le areto ua tofitofi, e le o le uaina,
a o le uaina ua sasa’aina mai. O le ofoina mai o Keriso mo i tatou, ma le
ofoina atu o tatou tagata mo isi, o le mea pito i sili lea e ao ona faatauaina.
Tatalo: Le Alii e, a o matou sauni atu e talia lou tino ma lou toto paia,
fesoasoani mai ina ia avea a’u ma faamanuiaga i isi. Amene.
Mafaufauga Loloto: Si’i i luga, faafetai, tofitofi, faasoa, faamanuia: o upu
ia e faamatala ai la tatou molimau i le lalolagi.
13
Taumamafa faatasi ma le Alii.
4 Ia tatou tumau i le fiafia.
[Saunia e: Liz Clutterbuck]
Aso Sa – Aperila 17, 2016: “O le atamai ua aumai.”
Tusi Faitau: Salamo 111
Matua – Salamo 111:4, Ua fai ma faamanatuga ona vavega; o loo alofa fua
mai ma alofa mutimutivale mai le Alii.
O le tele o a tatou fiafia – pe faalelotu pe faale-tino – e aofia ai mea’ai i lona
aotelega. Mai keke asofanau e o’o i to’ona’iga o le Kerisimasi, tatou te
faamanatu lava i se taumafataga tele. E le na o le tausiga o le soifua
maloloina e taua ai mea’ai; e faailoga aso taua ma aso fiafia i mea’ai.
I lona alofa ma lona agalelei, na saunia e le Atua mea’ai mo ona tagata: o le
manai na fafagaina ai Isaraelu i le toafa i le vaitaimi o le Esoto; ma mea’ai
faale-agaga e ala mai i perofeta ma a’oa’oga a Keriso.
O le faatasi mai ma le saunia e le Atua o mea uma o lona tausiga lea o lana
feagaiga ma ona tagata seia o’o lava i le maliu ma le toe tu manumalo o lona
atalii. O loo tatou faamanatuina o lea feagaiga e ala i le taliaina o le areto ma
le uaina i le la’o’ai a le Alii, ma le faaaogaina tatau o faamanuiaga ua ia
aumaia mo i tatou.
E saunia e le Atua mea uma mo ona tagata, ua ia tuuina mai foi le pule tatou
te faaaoga tatau ai ana faamanuiaga ma le tatau. E mafai ona talitonuina i
tatou e tau’ave lea galuega? I totonu o tatou nu’u? Faatasi ai ma tagata ese?
E faapefea ona sili atu lo tatou faia o le galuega faamisiona a le Atua i le
lalolagi?
Tatalo: Faafetai le Atua e, mo ou faamanuiaga. Faailoa mai auala tatau e ao
ona matou faaaoga tatau ai au faamanuiaga mo e o loo mana’omia le
fesoasoani, a e maise e o loo mana’omia Oe le Atua e. Amene.
14
Aso Gafua – Aperila 18, 2016: “Faasoa i le aiga.”
Tusi Faitau: Galuega 2:42-47
Matua – Galuega 2:46-47, Ua latou i ai pea ma le loto gatasi i le malumalu
i lea aso ma lea aso, ua tofitofi foi le areto i lea fale ma lea fale, ua latou aai
a latou mea e ‘ai ma le fiafia ma le loto lelei, ua latou vivii atu i le Atua, ma
ua alofaina e le nuu uma lava. Ua faaopoopoina i le ekalesia e le Alii i aso
fai soo o e ua faaolaina.
E faafia ona e tatalaina lou fale e talia ai ni tagata e le iloa pe masani lelei i
ai? E ese’ese lava atunu’u ma aganu’u pe a o’o ina faatino taligā mālō – mo
isi e faataua, a o isi e matuā mamao lava i le mafaufau.
Na o’u ola a’e o se afafine o faifeau Metotisi uma o’u matua. O le masani i
Aso Sa ta’itasi i taimi o to’ona’iga, e tatau lava ona fa’aauau le mafutaga ma
ni uso asiasi fou na auai atu i le sauniga i lo matou fale. O le mafuta faatasi i
le laulau ‘ai ua sili atu lona taua nai lo’o mea’ai. O le taimi lea ua talatalanoa
ma faamasani ai le tasi i le isi, ua faaauauina ai le mafutaga na amata mai
totonu o le lotu i le taeao.
E faigofie lava ona tatou lagona le saogalemu pe a o’o ina i ai faatasi le
mafutaga faale-lotu i totonu o tatou aiga, ma e faapea foi le amataga o le
galuega a ulua’i Kerisiano. Mo le ulua’i ekalesia, o le tali mālō o se
faatinoga taua lea i le ola mulimuli atu ia Keriso. Na latou faalogologo i
a’oa’oga ma latou tatalo, ma na ofoina atu o latou taimi e mafuta faatasi ai, o
lona i’uga na faatupuina ma faamalosia ai se mafutaga malosi. ‘Ua
faaopoopoina i le ekalesia e le Alii i aso fai soo o e ua faaolaina.’ (Galuega
2:47).
E tau’aveina e le galuega tali mālō se tau ma lona faaeteetega, ae o se
faatinoga ua faaaogaina pea e le Atua i lea taimi ma lea taimi.
Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai ina ia o matou faaaogaina o matou aiga,
fale, o alaga’oa (resources) ma meaalofa e faatupuina ai lau ekalesia. Ia e
talepeina i lalo ni pa pupuni ua matou faia e taofi ai le ola mafuta faatasi o
lau fanau. Amene.
Mafaufauga Loloto: Saili ni auala e faalautele ai lou mafuta atu i isi, e pei
o le tali mālō, o se taumafataga, po o se fiafia.
15
Aso Lua – Aperila 19, 2016: “Tufatufaina o mea’ai.”
Tusi Faitau: Galuega 6:1-7
Matua – Galuega 6:1, O ona po ia ua faatoateleina ai le au soo, ua tupu ai
le muimui o Elenisi ia Eperu, auā ua galo o latou fafine ua oti a latou tane i
le tufatufaina o mea i aso fai soo.
O le naunau o le au so’o e faasoa ma tala’i atu le tala lelei ua galo ai ia i
latou lo latou galuega o le tufatufaina o mea’ai i fafine o e ua oti a latou tane.
O lo latou tali e tau fofo ai lea tulaga – ‘o le laulauina o mea’ai’ ua tofia ai se
vaega o i latou, ae tu’uina atu isi aua le galuega a le Atua.
I aso nei, tatou te faatusaina le fafagaina o e matitiva o le galuega alofa o le
tala lelei, o le tausi lelei o isi e pei ona tatou manana’o foi pe a feagai ma i
tatou. Ua vaaia le alualu i luma o taumafaiga a le tele o aulotu ma ekalesia i
Peretania, o le fesoasoani ma le ofoina atu o latou ola e auauna ai fale teu’ola
(foodbanks), aemaise le tufatufaina atu o mea’ai i aiga ua a’afia i faalavelave
faalenatura, pe ua utiuti foi le faasoa. Ua avea lea faata’ita’iga ma auala ua
faalautele ai a’oa’oga a Iesu i se lalolagi ua a’afia ona o le alualu i luma o le
faafitauli o le mativa.
O le fafagaina o e matitiva ua le na o se faatinoga o le saunia lea o mea’ai, a
o se faatinoga o loo saunia ai se nofoaga saogalemu, e faasoa ai le alofa ma
le mafanafana o le mafuta faatasi o tagata – e le faapea ona o se tagata ua leai
se galuega, po ua sese lana filifiliga. O se nofoaga e maua ai le alofa ma le
tausiga o le soifua maloloina.
O le tala lelei o loo tatou faasoa faatasi i ai ua tasi i le alofa, a e afai e leai se
faatinoga o le ofoina atu o le alofa mo isi, ona leai lea o se aoga.
Tatalo: Le Alii e, ia e faaali mai se faatinoga fou e faailoa ai lou tala lelei i
totonu o lo’u aiga, nu’u ma la’u ekalesia. Ia e faasaunia ma faaaupegaina a’u
mo lea faamoemoe. Amene.
Mafaufauga Loloto: Afai e te le o galue i totonu o lou nu’u i so’o se auala,
saili nei loa se galuega e mafai ona e fesoasoani ai, ma ofoina atu ai lau
taleni ma meaalofa e fesoasoani ai i nisi ua mana’omia le fesoasoani.
16
Aso Lulu – Aperila 20, 2016:
“O a mea e ‘ai? Ma o ai foi tou te a’ai faatasi?”
Tusi Faitau: Kalatia 2:11-21
Matua – Kalatia 2:11-12, A ua alu atu Kefa i Anetioka, ona ou matuā finau
atu lea ia te ia i ona lava luma, auā ua iloga lona sesē. Auā a o lei o mai nisi
mai ia Iakopo, ua aai faatasi o ia ma tagata ese; a ua latou oo mai, ona ‘alo
lea o ia, ma vavae ese o ia, ina ua fefe i le au peritomeina.
O Kalatia o se tusi na tusia e se tagata ua lē fiafia tele i mea o loo tutupu i
Kalatia! O le aotele o le tusi a Paulo na ia faamatala atili ai le faamamafa o le
tala lelei – o le faatuatua, a e le o galuega, e sao ai le tagata i le mālō o le
Atua.
Mo Paulo, o le faaauauina o le tausia o tulafono a Iutaia o se vaaiga lea e le’i
taliaina e i latou le feau o le tala lelei. O tulafono i mea’ai le mamā ma le
mafuta faatasi o Iutaia ua le o toe faamamafaina – e pei o le faaolataga ua mo
tagata uma, e faapea foi le a’ai faatasi i le laulau ‘ai.
Ua talia tagata uma i le fiafia! O se tala fiafia, e leai se mea ua ave’eseina
mai le taumafataga!
O le masani a le tagata, tatou te fausia pa e vavae ese ai i tatou mai tagata
ese. Tatou te faia foi tulafono i mea e tatau ona talia ma mea e lē taliaina. I a
tatou lava faatinoga, pe mafaufauina pe lē mafaufauina, e i ai lava mea o loo
tatou faailoa ai lo tatou lē nonofo faatasi ma tagata lautele.
O le mālō o le Atua ua pei o se fale’aiga tele lava e le tau taofi ai se avanoa,
e fau ma soloi nofoaga, e leai se tulafono i la’ei ma lavalava, ma e nonofo
faatasi ai tagata, o uo ma isi pe masani pe leai foi. E lē faailoga tagata, e
aofia tagata uma.
Tatalo: Le Atua e, ia e soloia i lalo uma pa pupuni ua taofia ai lo matou iloa
atu o lou mālō i le lalolagi nei. Ia so’o faatasi ma ia tutū faatasi ou tagata i le
lalolagi e pei ona faia i le lagi. Amene.
Mafaufauga Loloto: A o e tatalo, ole atu i le Atua e faailoa mai ni pa
pupuni ua e faia i le va o oe ma isi tagata, ae ua e le iloa. Saili ni auala e
mafai ona e soloia ai lenei pa ma faato’ilaloina ai ina ia mafai ona e
feso’ota’i ma mafuta atu i isi.
17
Aso Tofi – Aperila 21, 2016: “O Keriso lo tatou Paseka.”
Tusi Faitau: 1 Korinito 5:6-8
Matua – 1 Korinito 5:6-7, E le tusa lo outou mitamita. Tou te le iloa ea o se
mea faafefete itiiti, e faafefeteina ai le palugā-falaoa uma lava? O le mea lea ia
outou faate’a ese ai le mea faafefete tuai, ina ia avea outou ma paluga fou, ona
ua leai o se mea faafefete ia te outou; auā o Keriso la tatou paseka ua fasia mo i
tatou.
Ou te fiafia tele e kuka mea’ai tao (baking). Ua tele lo’u iloa o lea taleni, ma ua
ou iloa foi o lea ituaiga kuka o se saienisi (science) – e tele le afaina o le mea’ai
pe a i ai se mea sese la’ititi!
O se vaaiga faa-kuka i le faitauga o lenei aso e faapea, afai e lē mamā lau tanoa
palu mea’ai, e faigata ona maua le fefete o le fuamoa e palu ai le meringue. O se
palapala itiiti e faaleaga ai le paluga atoa.
I lana tala faatusa, o loo faapea mai Paulo e le mafai ona fai se falaoa le
faafefeteina pe afai o loo i ai sina tama’i fefete o totoe. E tatau ona leai se fefete!
E faapea foi le tulaga i le oti mo Keriso, e tatau mo le ekalesia i Korinito ona
latou faate’a ese ma lafoa’i tulafono ma le ola tuai.
A o’o ina tatou ofoina atu o tatou tagata e mulimuli ia Iesu, ua tatou amata i se
ola. O se amataga fou e lafoa’i ai mea tuai, ma e mana’omia ai - i le gagana faakuka- se tanoa mamā, ina ia aua ne’i ai ni mea e faaleagaina ai le ola fou. E
mafai foi ona fa’amamāina i tatou e pei o le falaoa e le faafefeteina na
faaaogaina mo le Paseka, mo Keriso lo tatou Paseka.
Tatalo: Le Alii e, ua matou ole atu i lau Afio, se’i e fufulu ma fa’amamā o
matou manatunatuga ma mafaufauga o matou loto i le mana o lou Agaga Paia.
Faafetai mo le faafouina o matou loto i aso ta’itasi e ala i le taulaga na e saunia i
luga o le satauro. Amene.
Mafaufauga Loloto: Afai e te le’i taoina se falaoa i se taimi, faata’ita’i nei loa.
Ia faaaoga le taimi e te faamalūina ai le paluga e mafuta ma feso’ota’i atu ai i le
Atua.
Aso Faraile – Aperila 22, 2016: “Mafuta faatasi i le laulau ‘ai.”
Tusi Faitau: 1 Korinito 11:17-26
Matua – 1 Korinito 11:26, Auā o aso uma tou te aai ai i lenei areto, ma feinu i
lenei ipu, tou te faailoa atu ai le maliu o le Alii seia afio mai o ia.
O le a’ai faatasi i le laulau ‘ai ma se vaega o tagata o se faatinoga masani e
faigofie ona tatou manatu māmā i ai i lona taua. O a’u o se totino o se tasi o
faalapotopotoga misionare – o se faapotopotoga o tagata e ola faatasi, ma fai fai
18
mea faatasi. E mafai ona faapea o matou o Kerisiano; o isi ua manatu e leai; ma
o isi e faapea o matou o tagata fai malaga.
O Aso Tofi uma lava, matou te mafuta ai i le laulau ‘ai e a’ai, inu, ma
talatalanoa faatasi. O mataupu tau le ola ma mea o loo tutupu i le lalolagi matou
te talanoa ma faasoa ai, o mafutaga ua fausia, o faiga uo ua faamalosia. O se
nofoaga matou te iloa ma faalogologo ai i tala ia Keriso, o faasoa ese’ese. O
tagata ua o mai faatasi ua faasoa ma iloa ai le matagofie o le Atua e ala i lenei
mafutaga.
O le vaaiga ese’ese ma le felanulanua’i o lo’o si’omia ai le laulau ‘ai, o tagata
ese’ese ua o mai faatasi e mafuta, o se vaaiga faapitoa lea ou te faamauina. Afai
ua na o ni tagata Kerisiano, e le tele foi se faasoa e mafai ona maua mai ai ona e
tali tutusa uma manatu ma lagona. A e afai o se tagata e leai sana faatuatuaga e
fesili mai pe a mai lo’u vaiaso, e leai lava se isi tali ae o’u faasoa loa i le lelei o
le Atua ma lana tausiga ia te a’u. O se natura masani o le tagata. Ou te le o
taumafai e tala’i pe suia se talitonuga a se tasi, ae o le ‘ola faatasi’ (doing life)
ma mafuta faatasi ma isi tagata.
Ua na o se pāpā falaoa ma se fanu uaina (pe lua foi), matou te manatua ai Iesu
ma faasoa atu lona lelei i isi tagata.
Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai ina ia ou manatua Oe, e le na o le taimi o
faamanatuga, ae ia manatua i taimi uma ou te a’ai faatasi ai ma isi. Ia faatasi mai
lau Afio ma i matou i le laulau ‘ai. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia faapotopoto mai ni tagata (Kerisiano pe leai foi) i se
taumafataga ma mafuta faatasi ma i latou, talatalanoa ma faasoa i mea o loo
tutupu i le tou atunu’u ma le lalolagi. O lou faasoa atu e faamalosia ai lou
faatuatua.
Aso Toonai – Aperila 23, 2016: “E fua mai i lou tino mea e te ‘ai ai.”
Tusi Faitau: 1 Korinito 10:14-22
Matua – 1 Korinito 10:17, Ona ua tasi lava le areto, o lea ua tino e tasi ai i
tatou, e ui ina toatele, auā ua tofusia i tatou uma i le areto e tasi.
O le tausia o le poloaiga a Iesu ‘ia outou faia lenei mea ma faamanatuga ia te
a’u’ i le areto ma le uaina o le faamanatuga, o le ogatotonu lea o lo tatou
faamanatuina o le maliu ma le toe tu manumalo mai o Keriso. Mo Paulo, o le
ta’imua lea o lo tatou ola ofoina atu e mulimuli ia Iesu.
O le ekalesia i Korinito na faafesaga’i ma faaosoosoga e tapua’i ma ifo atu i
tupua, e ui i lo latou faatuatua ia Keriso. O le malosi o aganu’u faapaupau, o
faatinoga ma mea faafiafia ua amata ona a’afia ai ma le ekalesia. Ua faigata ona
iloa le ese’esega o tapua’iga ma sauniga Kerisiano ma mea faapaupau.
19
I aso nei, ua faaosoosoina i tatou e tapua’i atu i tupua ua fausia i aga masani. O
mea faale-tino (consumerism) ua fausia ai tupua o mea totino – o tekanolosi, o
lavalava, o taavale, ma fale. Ua avea le faasalalauina o tagata lauiloa
(celebrities) ma ala ua faatosina ai tagata i a latou teuga ma foliga, ona o le tele o
ata faasalalau i tusi ata, ma nusipepa.
Ou te vala’auina oe, i le fa’ai’uga o lenei masina, ia e toe mafaufau ma saili’ili ai
i le manulauti o lenei masina “Taumamafa faatasi ma le Alii” ma toe mafaufau
ai i le Paseka mulimuli a Iesu (Lord’s Supper). O le faatinoga o le faamanatu o
le taulaga a Keriso i le taumafa i le areto ma le inu i le uaina, aemaise pe a faia
faatasi ma isi Kerisiano, o le toe faamalosia ma le faamautuina lea o lou ta’u. O
lo tatou ta’u ia Keriso ua toe faatumauina ai i tatou i le galuega ua ia vala’auina
ai i tatou.
Tatalo: Le Atua le Tamā e, i le vevesi ma le fenumia’i o faaosoosoga o lenei
lalolagi, ua matou ole atu se’i e toe mafuta mai ia i matou, i lea taimi ma lea
taimi, e ala i le tino ma le toto o lou Atalii, o Iesu Keriso. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia faaavanoa sou taimi e te mafuta ma faitau ai i le
sauniga o le faamanatuga i totonu o lou lotu, ma lau ekalesia. Saili i le Atua e
faaali mai ia te oe i taimi e te talisua i lana la’o’ai.
Esoto 3 - 15
1 O le vala’au a Mose.
[Saunia e: Robert Parkinson]
Aso Sa – Aperila 24, 2016: “O le faiva o le va’ai.”
Tusi Faitau: Esoto 3:1-12
Matua – Esoto 3:4 Ua silafia e le Alii ua afe ane ia e maimoa, ona valaau mai
lea o le Atua ia te ia nai totonu o le laau talatala, ua fetalai mai, Mose, Mose e!
Ona fai atu lea o ia, O a’u lenei.
E tumu lenei faitauga i upu e faatatau i le vaai. Ua faailoa mai le agelu a le Atua
ia Mose i le laau talatala. Ua va’ai atu Mose, ona ia afe ane lea e maimoa ai pe
aisea e le’i faaumatia ai le la’au talatala i le afi. Ua silafia e le Alii ua afe ane
Mose, ona ia vala’au ai lea ia Mose mai le laau talatala. Ona fefe ai lea o Mose e
va’ai i le Atua. Peitai, ua silafia e le Atua le oi o lona nu’u ma o le a auina atu
Mose e lavea’i i latou.
O loo faamatalaina lenei tala e faapea o le laau talatala ua pei o se su’ega. Na
mafai e Mose, o se tagata e le iloa le Atua, ona iloa le laau talatala o mumū pea
a e le’i faaleagaina? Ua pei lava na umi se taimi o mu pea le laau talatala, a o lea
ua iloa mai e le tagata. Ua silafia e le Atua, ona ia fetalai mai, ‘Mose, Mose e!’
20
I le vala’auina o Mose, ua amata i le Atua. A e i ai lava le mea e iloa ai Mose. O
Mose e le o se tagata e tala feagai e avea ma se ta’ita’i, ae i ai lava le tomai e
agava’a ai Mose. E mafai ona va’ai ma iloa e Mose mea e le mafai e isi ona iloa.
E matala ona mata. E mafai ona tatou faapea, o le tatala o tatou loto i le Atua o
se tasi lea o agava’a taua e tatau ona maua e se ta’ita’iga faale-agaga.
I upu a Richard o Chichester (1197-1253):
I le tunoa o lo’u Togiola, lo’u uo ma lo’u uso, ia ou iloa lau Afio ma le manino,
ia ou alofa i lau Afio ma le faapelepele, ma ia ou mulimuli faatasi ma lau Afio.
(O most merciful Redeemer, friend and brother, may I know thee more clearly,
love thee more dearly, follow thee more nearly.)
Aso Gafua – Aperila 25, 2016: “O le Atua o mea uma.”
Tusi Faitau: Esoto 3:13-22
Matua – Esoto 3:14e, E te fai atu i le fanauga a Isaraelu, ia faapea o A’U O LE
OLA, o ia na auina mai a’u ia te outou.
I lenei faitauga, ua tatou malamalama ai o le Atua na fetaia’i ma Mose, e ese mai
isi atua faapea ma tagata. E le mafai foi ona tatou tau mateina le Atua mai tala o
le Esoto. O loo faamatalaina le Atua i le vaaiga faale-tagata, e i ai le suafa o le
Atua. O le faailoa mai o le suafa o le Atua o loo manino ai e le tutusa le Atua ma
isi mea uma, ae o le puna po o le faavae o le ola.
O loo faailoa mai e le Atua ona suafa e lua. Muamua, o le suafa YHWH
(faaliliuina e le toatele o le Atua – LORD. Lona lua, o le ‘Ehyeh asher ehyeh’:’ I
AM WHO I AM’, ‘I will be who I will be’ – O A’U O LĒ OLA. O le Atua o le
OLA o mea uma, o le pogai lea o mea uma. Ua vala’auina e le Atua Mose, ma
ua IA folafola atu o le a faasa’olotoina ona tagata. E ui i le tele o mea e tutupu i
totonu o le tala, e tasi lava le i’uga e pei o lona amataga. E ui i le tele o amioga
ma uiga a tagata o loo faamaumauina i le tala o le Esoto, o le mea moni, ana leai
leai le Atua, e leai se Mose, e leai se faasa’olotoina, leai se lavea’i. YHWH o le
Atua e faalototele i le tagata, ma o le tama autu o le tusi o Esoto.
Tatalo: Le Atua paia e, matou te tapua’i atu i lau Afio, e pei o upu o le tinā o
Hana, ‘E leai sē paia e tusa ma le Alii; auā ua leai se tasi ua na o oe; e leai foi
se papa e tusa ma lo tatou Atua.’ Amene. (I Samuelu 2:2)
Mafaufauga Loloto: E la’ititi lo tatou Atua?
21
Aso Lua – Aperila 26, 2016: “O fesoasoani mai le lagi ma tagata.”
Tusi Faitau: Esoto 4:1-15
Matua – Esoto 4:12 “O a’u foi ou te faatasi ma lou gutu, ou te a’oa’o foi ia te
oe i upu e te tautala ai.”
E ui i le malosi o le faaaliga mai le lagi, e le’i matua’i malamalama tele i ai
Mose. O le vala’auina e fai ma sui o le Atua soifua, sa musu Mose ma ua avea
lona fefe ma le mata’u ma ala e te’ena ai le vala’au. Sa fefe Mose, e le ona o
Farao po o le Atua, ae ona o ona tagata, ma i lo’u iloa, o le fefe i le i’uvale o le
taumafai (failure).
E faafaigata ona tatou malamalama i le taumafaiga a Mose e tete’e le vala’au
ona o lona lē agava’a, ma lona musu e avea ma ta’ita’i. Ua ia faapea e le o ia o
se failauga, na te le iloa tautala. Ae a faatusatusa atu i le tala atoa, e le mafai ona
tatou tau mateina lea tulaga ona o le lelei o le tautala a Mose, ua sili atu foi ia
Arona. Ua le gata i le tautala, ae ua faapea mai foi le Atua, ‘afai latou te le
talitonu, o le Ia faia ni vavega.’ E tutusa lava Isaraelu ma Aikupito, e mana’omia
ona va’ai i faaailoga ma vavega ona talitonu lea. E ui i le manatu māmā o Mose i
vavega, na ia fefe lava e tautala i luma o tagata – aemaise i luma o se aofia
masani!
Ua faaauauina nei e Mose le galuega e pei ona faia e Aperaamo, o le finau ma le
Atua. O lona i’uga na tu’uina atu e le Atua se fetu’utu’una’iga (compromise). O
Arona ua tofia e fesoasoani ia Mose, o le failauga lelei. E le mafai ona tatou
faaleagaina le galuega a Mose na fai. Peitai, tatou te manatunatu ai pea, ua
tu’uina atu e Mose lana galuega e fai e Arona, ae o loo mafai lava e ia ona
faatino o lona vala’auina.
Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai ina ia mafai ona matou faatuatua atu i lau
Afio i taimi e te vala’auina ai i matou. Ia e alofa, fesoasoani mai ia te i matou,
ina ia mafai ona matou galulue faatasi ma isi. Ave’ese le manatu faapito ia i
matou, ina ia o matou iloa lau Afio. Amene.
Mafaufauga Loloto: Afai o oe o se totino o se vaega, toe mafaufau i lau
matafaioi i totonu o le vaega. E te lafi i tua o isi? E faapefea ona faatupuina lou
lototele ma e fesoasoani e faamalosi i isi?
22
Aso Lulu – Aperila 27, 2016: “E i ai ni ou taliga e te faalogo ai?”
Tusi Faitau: Esoto 6:1-12, 28-30
Matua – Esoto 6:12, A ua fai atu Mose i luma o le Alii, ua faapea atu,
Silasila mai ia, e lei faalogo mai ia te au le fanauga a Isaraelu, pe faapefea
ona faalogo mai o Farao ia te a’u, o a’u foi ua le matala la’u gagana?
Afai o le faitauga muamua o lenei vaiaso ua faatatau i le va’ai, o lenei
faitauga ua faatatau i le faalogo. E faaali pea le Atua ia Mose, ma o loo ia
fetalai atu ia te ia. (O le faaupuga, ‘ua fetalai mai le Alii’ o se laina e tele
lona faaaogaina i totonu o le Tusi Paia.) E masani ona faalogo Mose, peitai,
ua ia tete’e atu i le Atua. Ua finagalo le Atua ina ia toe alu Mose ia Farao e
tu’uina mai lona nu’u e o, ae ua musu Mose. ‘Afai e le faalogo mai Isaraelu
ia te a’u, e faapefea ona faalogo mai o Farao?’
Afai sa faigata ona faalogo Mose, o lona uiga sa le’i faalogo le fanauga a
Isaraelu. Ae o loo aumaia lava i le fuaiupu e 9 le mafua’aga o le lē faalogo o
Isaraelu, ‘e lei faalogo i latou ia Mose ona o lo latou loto tiga ma le galuega
mamafa.’ Ma e faapea foi le tulaga ua o’o ia Mose. Na faigata ona faalogo
Mose ona le tulaga na i ai ai foi o ia, ma o lona lē talitonuina o ia mo le
galuega. E ui ina taumafai le Tusi Paia e faamatala mai le finagalo o le Atua,
o tiga ma faigata na fetaia’i ma i tatou o le a faigata ai ona tatou faalogo i le
finagalo o le Atua.
O le mea pito i sili ona taua, o loo faafofoga mai pea le Atua! Ua faafofoga
le Atua i le oi o lona nu’u, ma ia manatua le feagaiga na osia ma i latou, ma
faia loa le faai’uga o le a lavea’i lona nu’u. O YHWH, O A’U O LĒ OLA, o
le Atua osi feagaiga. E sau se taimi, ona tatou faitau lea i le lelei o le faalogo
a Mose. E le gata i le faalogo, ae o le a faatupuina le lototele ma le mata’u o
Mose i le Atua, na te folafolaina ai le finagalo o le Atua. Ua faamalosia i
tatou i le tala ia Mose e tatala o tatou taliga faale-agaga e faalogo i le
si’ufofoga o le Atua.
Tatalo: Le Atua faafofoga tatalo e, fesoasoani mai ina ia mafai ona matou
si’itia o matou leo i lau Afio. Ia matou faalogo ma le manino i lou fetalai
mai, ma matou ola e pei ona e finagalo ai. Amene.
Mafaufauga Loloto: O ta’ita’iina oe e le Atua e faia se galuega alofa mo se
isi, ina ia mafai faamalosia ai o latou loto ma iloa ai o loo faafofoga mai le
Atua?
23
Aso Tofi – Aperila 28, 2016: “O le loto ma’a’a.”
Tusi Faitau: Esoto 7:8-22
Matua – Esoto 7:22, Ona faapea lea ona fai e taulāitu o Aikupito i a latou
togafiti faataulāitu; ona faamaaaina ai lea o le loto o Farao, ua le faalogo
foi ia te i laua, faapei ona fetalai mai ai o le Alii.
I lenei faitauga, i le tele o faaliliuga, e pei o le NRSV, NLT, ma isi, o loo tau
mate e le to’atele po o Farao po o le Atua na faamaaaina le loto o Farao. E
pei ona aumaia i le faitauga, na ma’a’a lava le loto o Farao ia te ia lava. E
le’i talitonu Farao i vavega na faia e Arona ma Mose, ona o ia o se tagata
faigata tele. O le faaliliuina e le New Jewish Publication Society mai le
gagana Eperu, ‘ua faamaaaina le loto o Farao’ (f. 13, 22) ‘Ua fetalai mai foi
le Alii ia Mose, Ua maaa lava le loto o Farao, e le mafai e ia ona tuu atu o le
nuu e o.’ (f. 14)
O loo tau atagia lava i nisi o faamaumauga a le tusi o Esoto le manatu e
faapea na faamaaa e le Atua le loto o Farao (4:21; 7:3) peitai, e pei i le 8:15
ma le 8:32, o Farao lava na faamaaa i lona loto ona o lona faamaualuga. Ou
te masalo sa le fesiligia e tusitala ma i latou na faitauina lea tala i aso ua
mavae le ese’esega o lenei vaaiga. O le Atua o loo lotolotoi faatasi i le tala o
le Esoto, i ona vaega uma. E faagaganaina e le Atua le tagata, pe lagona pe lē
lagona, va’ai pe lē va’ai.
O loo aumaia lava e le tusi o Esoto le to’ilalo o Farao ia te ia lava. E le
faapea ua avea e le Atua se tupu e le’i ta’usalaina, ma faaleaga, ona faasala
lea. E leai! O Farao o se tupu saua, e lē alofa ia Isaraelu, ae faasausili i ona
manatu ia i latou ma le Atua. Ua tonu lava ia Farao ona manatu faamaualuga
e faasaga ia Isaraelu ma lo latou Atua. O le i’uga ua toe fa’aaoga lava e le
Atua lona faamaualuga ma lona faasausili e faato’ilalo ai.
Tatalo: Le Atua amiotonu e, fesoasoani mai ina ia aua ne’i o’u pei o Farao i
le tala o le Esoto. Ia e alofa foa’i mai le agamalu ma le loto usita’i e faalogo
ai i lou finagalo. Amene.
Mafaufauga Loloto: E i ai se ese’esega o le lotomau ma le manatu
faasausili? E tatau ona faamalosia lou lotomau? E tatau ona faaitiitia lou
manatu faasausili?
24
Aso Faraile – Aperila 29, 2016: “O le malosi o e vaivai.”
Tusi Faitau: Esoto 8:1-15
Matua – Esoto 8:10-11, E faia faapei o lau afioga, ina ia e silafia, e leai se
tasi e tusa ma le Alii lo matou Atua; e mavae atu rane o ia te oe, ma ou fale,
ma au auauna, ma lou nuu, na o le vaitafe e gata ai.
O nei tala uma i le feiloaiga ma Farao o loo foliga tutusa i le tali mai a Farao.
O Farao, i lona malosi ma lona pule, ua amusia ma faatauemu i ai. O Farao
o lē pule, ma e tatau lava ona talanoa i ai Mose. Peitai, o Farao i lona malosi
ma lona pule, faatasi ai ma ana faataulāitu uma, na te le mafai ona tutuliina
rane. E le isi itu, e mafai ona ia faailoa le taimi ma le aso e ave’esea ai. Ae a
le i ai Mose, e le o se tagata lototele ma e fefe foi e faafesaga’i ma Farao,
faatasi ai ma lona uso e fesoasoani ia te ia, e le mafai e Farao ona manumalo
mai mala. I lona pule ma lona malosi atoa, ua faalagolago nei Farao ia Mose,
le tagata vaivai, o lē o loo faalagolago atoatoa i le Atua.
O isi tagata vaivai e le o faatauaina tele i le tala. Talofa e i nai tagata
Aikupito, aemaise o rane ma isi lava meaola, ua leai lava se taua o latou ola
pe a mafaufau atu i le tala. O faafitauli ma le vaaiga lea o le post-colonial
faapea le gasologa o mea e tutupu i le si’osi’omaga faalenatura, ua a’afia ai
uma le tala o le Esoto. Peitai, o loo atagia lava i totonu o le tala le taumafaiga
a le tusitala e faamatala le pule aoao o le Atua, ma o loo ia galue e lavea’iina
lona nu’u ma ona tagata. Ua faaalia le mana ma le silisili ese o le Atua, e le
na o le aumaia o mala e faasala ai Farao ma Aikupito, ae silisili ona o lona
galuega lavea’i i lona tafi’esea o mala.
E le o folafolaina e le tala le faasa’olotoina o tagata uma o e ua olopalaina.
Ae, ua toe faamanatu mai mo le fanau a le Atua le mana lavea’i o le Atua o
loo galue pea, e le o maua i e malolosi, ae ua maua i e vaivai.
Tatalo: Le Atua lavea’i, tatala mai o matou mata ina ia o matou iloa lou
malosi i e vaivai; fesoasoani mai ina ia ou faaaloalo atu, ae le o le tauemu, i e
malolosi, ma ia foa’i mai le lototele matou te tula’i ai e tautatala mo e
olopalaina. Amene.
Mafaufauga Loloto: E i ai se isi e latalata ia te oe o loo atagia ai le malosi
faale-Atua? O a ni mea lelei o loo e silafia, o loo latou faaaogaina ai lea
malosi?
25
Aso Toonai – Aperila 30, 2016: “Folafolaga, folafolaga!”
Tusi Faitau: Esoto 8:16-32
Matua – Esoto 8:28, Ona fai mai lea o Farao, Ou te tuuina atu outou e o,
ma ia outou fai taulaga i le Alii lo outou Atua il e vao; tau lava ina ne’i
outou o mamao; ia oulua faatoga mo a’u.
E i ai nisi tagata latou te faia folafolaga tau lava ina ia faamalie ai le faalogo
o tagata pe a o’o i taimi e tele ai mea i le mafaufau. Sa faapea se tulaga na
o’o ia te a’u i se tasi aso ina ua leaga la’u laina telefoni. “Ioe,” o le tali lea a
le tagata o loo taufaigata ona o’u lagona lona leo i le gogolo o le laina
telefoni. ‘O lea ua ou iloa atu le faafitauli, aua e te popole o le a matou
galulue i le isi 48 itula e faaleleia lau laina, ona toe telefoni atu lea o se tasi o
matou tama e toe siaki atu po ua lelei lau laina.’ Ua atoa le 48 itula, ae leai
lava se mea na faaleleia o la’u laina telefoni, ua atili ai le gogolo ma e leai
foi se isi na toe vili mai. Ina ua ou vili fa’afia e toe ripoti le faafitauli, o i na
la na faaleleia ai la’u laina telefoni. Mai lena aso, ua ou mautinoa ai sa
taumafai lava le tagata muamua lea na ma talanoa, na ia faia se folafolaga tau
lava ina ia faamalie ai la’u faalogo ma vave ai ona tapuni le telefoni.
E pei lava o isi na muamua ma mulimuli ane ia te ia, na fai e Farao ni
folafolaga ma lona manatu tau lava ina folafola ae lē tausia. O lona
faagutugutulua ma lona le tausia o ana folafolaga na faaali ai le galuega a le
Atua i ta’ita’i lē faamaoni. Mo le tusi o Esoto, sa lē fesiligia lava le tulaga o
le faataunuuina o le Atua o ana folafolaga, ae pau o le mea e tuu fesilisili
pea, e faafefea ona faia e le Atua? Ua manino nei le galuega a le Atua, pe
tatou te iloa pe lē iloa foi, o loo galue lava le Atua i lona lava taimi, e liliu
loto o e tete’e ia te ia ma ia latou salamō. Afai e talafeagai le taimi, ona
faaaogaina lea o le Atua ta’ita’i e faia lona finagalo, ae afai e fa’afiufiu ma
maua e ta’ita’i le loto maaa, o a latou faai’uga lē alofa o le a lē faasala ma
faapologa ai le fanau a le Atua. Ma o lea foi le feau o le tusi o Esoto.
Tatalo: Le Atua alofa e, faamagalo i matou i le lē tausia o a matou
folafolaga, ma fesoasoani mai ina ia o matou faamagalo atu i e ua lē tausia a
latou folafolaga. Fesoasoani mai, ma ia foa’i mai le loto talitonu matou te
faatuatua ma faamoemoe ai i isi, ma ia o matou mautinoa o loo e faatasi mai
pea i taimi uma. Amene.
Mafaufauga Loloto: E tatau ona e faatoese i se isi ua e lē tausia ai lau
folafolaga? Na faia e se isi se folafolaga ia te oe, ae le’i tausia? E mafai ona e
faamagalo i ai?
26
Esoto 3 – 15
2. O mala e 10 na oo ia Aikupito.
[Saunia e: Aileen Few]
Aso Sa - Me 1, 2016: “Faamoemoe po o le mata’u?”
Tusi Faitau: Esoto 9: 5 – 21
Matua – Esoto 9:15-16, “Auā o le a ou faaloaloa nei lou lima, ou te taia oe
ma lou nuu i le faama’i, ina ia fano ai oe i le nuu. E moni lava, o le mea lava
lea ua ou faatuina ai oe, ina ia ou faaali ai lo’u mana ia te oe, ma ia ta’ua
lo’u igoa i le lalolagi uma lava.”
O le tala i le Esoto o le tala e faamatalaina pea, o le aumaia o le faamoemoe
ina ua faia e le Atua lana galuega tele i le faaolaina o e na faapologaina. Ia
lenei vaitau ua faapea se ata o loo faagae’etia ai le toatele o tagata e tau le
taua ina ia faia lē amiotonu ma le faasaolotoina o tagata ua faapologaina. I le
mu o le la’au talatala, faapea le vavaeina o le Sami ulaula, ua tatou maua tala
i le puapuaga na oo i tagata Aikupito, ina ua faaliliuina le vai i le toto, o le
lefulefu ua suia ma utufiti, o manu uma a Aikupito ua pepē, ua faapea foi
ona tutupu mai o ma’i fulafula i o latou tino.
O le to’asā o le Atua ia Farao, lea ua aofia ai ma tagata uma o le nuu o
Aikupito. E leai se auauna poo se tagata nuu, poo se fafine nofotane, poo se
tamaita’i ua oti lana tane, faapea le ‘au tausi tama, faapea tamaiti, na sao mai
le to’asā o le Atua. O le upu ua faailoa mai, “ina ia ou faaalia ai lou mana ia
te oe” Pe faapefea ona tupu o lenei mea? Poo le mamalu ea lea o le Atua, ua
faaalia i lenei mala ma puapuaga?
O le tala i le mala ma puapuaga na oo ia Aikupito, o se tala e tele
mafaufauga e fete’enai ai manatu, a e maise le vaaiga faagae’etia i le
valaauina o le tagata, faapea perofetaga ma le faasaolotoina. Tatou te lē
a’ufaatasi ma lenei vaaiga peā faapea o le faamoemoe lea e tasi ina ia
faaolana ai Isaraelu. Peitai, e ao ona tatou toe va’ava’ai ma mafaufau i le
puapuaga na o’o ia Aikupito, e moomia ai lo tatou mafuta atu ma toe
va’ava’ai ‘ao’ao i le uiga o le olaga mafuta faatasi, faapea le agalelei atu,
atoa ai ma le faatinoga o le mafaufauga, ‘ina ia alofa atu i lē ita mai.’ O le
manatu lea, e ao lava ona tatou mafaufau loloto i lenei faitauga ua tatou
maua.
Tatalo: I lenei aso, le Alii e, aua nei aveesea lau vaai i puapuga ma vaaiga
ua fa’afefe mai. O mea matou te fefefe ai, le Alii e, ia ou vaai atu, ma ou iloa
ai o lau Afio. Amene.
27
Aso Gafua - Me 2, 2016: “Tatalo i le Alii.”
Tusi Faitau: Esoto 9: 22 – 35.
Matua – Esoto 9:27, 28, “Ona feauina lea e Farao ua aami ia Mose ma
Arona, ua fai mai ia te i laua, Ua ou agasala i lenei mea; o loo amiotonu le
Atua, a e peitai o a’u nei ma lo’u nuu, ua amio leaga i matou; ina faatoga
atu ia oulua i le Alii, ia soia le toe faititili tetele mai ma le uato’a, ona ou
tuuina atu ai lea o outou e o, toe te le toe nonofo lava.”
I lenei faitauga ua tatou iloa ai Farao ua ia faailoa atu ona vaivaiga ma ona
sesē. Ua faaumatia lafumanu, e faapea foi fa’atoaga ua faaleagaina, o tagata
fo’i o le nuu o le ā feagai ma le ‘oge ma fia a’ai. O le vaaiga lea na faaletonu
ai Farao, ma ua ia iloa o lo’o i ai le taimi e faaolaina ai le nuu nai le o’o mai
o puapuaga. O lea na augani atu ai o ia i le malosi sili o le Atua, o lē na tali
mai peitai, mulimuli ane, na ia faia pea lona loto.
I le manatu o Farao, o le tatalo o le tali lea e avea ma vaifofo, e pei lava o se
fefaatauaiga i le avatu ma le aumai e pei ona faia e tagata. Ina ua aumaia e le
Atua le mea na valaau atu ai Farao ia te ia, na le toe manatua e Farao le Atua
o Isaraelu. E le na o Farao na le manatua le Atua o Isaraelu, a o le tele o
tagata e faapea foi i tatou, o loo faia e pei ona faia e Farao.
E toatele i tatou e tuuina atu le tatalo i le Atua mo tatou mana’oga, e aunoa
ma le ola tapua’i ma le agaga e faato’ese atu i le Atua ona o tatou sesē. E i ai
taimi tatou te sesē ai peitai, tatou te manatu e faia e le Atua mo i tatou lona
finagalo. A e o le tatalo ua faia nei, e le moni ma lē faamaoni mafaufauga o
lou loto, ua na o se tatalo faasamasamanoa.
O le mafuta mai a le Atua ia Mose ma Arona, o le faatinoga lea a le Atua ina
ia tatou iloa le manuia o lo tatou ola i le lumanai, faapea le manuia o le
lalolagi uma. O le valaau lea ina ia tatou ‘au faatasi ma le Atua ma faia lona
finagalo.
Pe a tatalo atu ma lē avea ma suiga e pei ona tatalo atu ai, ua faia lava e i
tatou le tali o la tatou tatalo, o le valaau ua lē faafofogaina e le Atua. E
faapea le tatalo a Farao, peitai, na le suia ma faamaaaina lona loto, ma faia
pea le mea na loto i ai. Pe faapea ea i tatou?
Tatalo: Ia tatou tatalo ma faalogoina le Agaga o le Atua o loo mafuta mai,
ma ia faasoa atu lea Agaga o le Atua i le lalolagi. Amene.
Mafaufauga Loloto: Mafaufau i mea uma sa e tatalo atu ai – e uiga i lou
tagata faapea ou tuaoi – ina ia aga’i pea i luma ma manuia ai tagata uma.
28
Aso Lua - Me 3, 2016: “O sē akerise. “
Tusi Faitau: Esoto 10: 1 -15.
Matua – Esoto 10:15, “Ua ufitia ai le fogāeleele uma lava, ua faapouliuligia
ai foi o le nuu; ua ‘aina ai foi o laau afu uma o le nuu, atoa ai ma fua uma
lava o laau ma totoe i le uato’a, e lei toe lava sina lau i se laau po o se laau
afu i le fanua i le nuu atoa uma o Aikupito.”
I tusitala o le Feagaiga Tuai, e talitonu i latou na faia e le Atua le lalolagi
atoa ai le paleni lelei o mea uma na ia faia. E faapea se vaaiga na vaaia i
Aikupito, o le matautia o le puapuaga na oo mai i le siosiomaga. O laau uma
ua ‘aina, ua le i ai se lau laau na totoe.
O le fuaiupu e 15 ua faailoa mai le matautia o le faatafunaina o le nuu, o se
vaaiga e ofo ai peā mafaufau, pe toafia ni tagata Aikupito o totoe ao lei oo
mai le mala mulimuli na fasia ai ulumatua uma a Aikupito. O Farao ua
faalua ona le usitaia le finagalo o le Atua, o lona loto faigata na oo mai ai le
mala na te lei mafaufauina. Ua oo mai vai suatoto ua le mafai ona inuina, ua
tuuina mai e le Atua o faititili ma le uato’a, ua sosolo foi le afi i le eleele, o
fua o laau na tamaoaiga ai ua faaleagaina. O se vaaiga, na mafua ona o Farao
ua le usitaia le Atua ma lona finagalo.
I lenei soifuaga ua tatou ola ai i vaitau o fevesiaiga, ua faailoa ai le finauga i
le faia o le amiotonu, i le soifuaga o loo faatau atu o tagata e avea ma pologa,
i le soifuaga o le au faipisinisi o loo faateleina le tamaoaiga ma le olaga le
fetaui o loo tutupu mai ai o suiga o le tau ua tatou feagai ai nei ma mala ma
puapuaga. O le faateleina o oloa a le tagata mauoa, ua avea lea ma faafitauli
ua feagai ai le tagata mativa ma le lē tagolima i mea ua tutupu mai i le
fesuiaiga o le tau ma lona siosiomaga.
O le a se vaaiga ua tatou ola ai i lenei lalolagi ma vaaiga lē fetaui? Poo
faapea ea ona tatou oono faatasi ma mea na faia e le Atua? Poo avea ea i
tatou ma Farao loto faigata, e pipii pea i faiga faale lalolagi e ui ina alaga mai
le foafoaga a le lalolagi i mea leaga ua tatou vaaia?
Tatalo: Le Alii e, e faigofie le faamasino atu i tagata ma o latou leaga. Seia e
faailoa mai ia te au le mea ua ou faia e le tusa ma lau foafoaga, ma ia e
faailoa mai ina ia suia lou olaga.
Mafaufauga Loloto: Mafaufau i lenei aso i auala o loo fa’aaogāina ai oe i le
galueaina o le malosi faanatura e maua ai le soifua lelei o tagata.
29
Aso Lulu - Me 4, 2016: “Ua suluia le pogisa.”
Tusi Faitau: Esoto 10: 16 – 29.
Matua – Esoto 10:21, “Ona fetalai mai lea o le Alii ia Mose, Ina faaloaloa
ia lou lima i le lagi, ina ia pouliuli le nuu o Aikupito, o le pouliuli e mafai
ona tagofia.”
Ina ua avea au ma tama talavou, e maua pea a’u ma tagata e tumu i le loto
popole ma le atuatuvale. Ou te ala mai i nisi taeao, ou te lagona le maluluina
o lou tino, ma ua tupu mai lou fefe. Ou te lagona e leai se mea o tupu peitai,
ua le mafai ona ave’ese ia lagona ua ou faalogoina. O vaaiga faigatā ia ua
tupu mai, ua o’u lagona le mafatia ma lē lagona se mea, e pei a alu atu lo’u
malosi. E pei o se taga oneone ua palasi mai ia te a’u, ma ua aga’i ina tau le
mafai ona tu i luga.
O le taimi lea na tu’u mai ai e le alii faiaoga mai Peretania, le tusi ua
faaigoaina, o le Darkness Visible, tusia e le alii o William Styron. O le tusi o
loo faailoa ai le faamaoni o le tusitala, a’o feagai o ia ma ma’i, o le loto
atuatuvale.
O lenei tusi na oo mai ia te a’u, o upu e moni ma faamaoni. Ou te faafetai i
lenei tusitala e ui ona o’u te le’i feiloai i ai, lenei ua faailoa mai o mafatiaga e
tutupu mai, ma lē iloa ai e le tagata ona feagai ma ia faafitauli i le olaga. I
nisi faamatalaga ua saunoa ai, e i ai taimi e tupu ai le loto atuatuvale, ona
vaaia lea e pei o se lalolagi ua valiina uma i le vali lefulefu. E le ose ata
faanoanoa peitai, o ata ua faailoa mai le ave’esea o lagona ma manatu faale
natura o le tagata, ua tutupu ai ma’i ua faapea ai ona taupipili le tagata, ma
foliga o le a fai atu le malosi.
O le faamatalaina o le mataupu o le pogisa, e ese le malosi o lea lagona ia te
au. O le pogisa ua faamatalaina, o le o se vaaiga pogisa tele, e le mafai ai e se
tagata ona oo atu i le mea o loo afio ai le Alii i le mea e le iloa. E ui ina
mafuta faatasi le tagata ma lona siosiomaga peitai, e leai se tagata e malutia
ai. Na avea le lalolagi ma mea posiga faapea uiga leaga na tutupu mai ai. O
se vaaiga o loo ou iloa ai i lenei vaitaimi, le toatele o tagata ua le faavaeina o
latou olaga i le Alii, ua saisaitia ai le tagata i le olaga pogisa.
Tatalo: Le Alii e, seia e aumaia le filemu mo i latou uma o loo feagai ma
faigatā i lenei ola ma ia a’oa’oina ai i matou. Seia e faapupulaina o matou
mata ina ia tineia le pogisa e lou malamalama. Amene.
Mafaufauga Loloto. Pe afai e te le o maua mafuaaga o le loto popole ma le
atuatuvale, saili ina e iloa le mafuaaga i lenei aso.
30
Aso Tofi - Me 5, 2016: “Ua faamaaaina loto o i latou uma.”
(Aso o le Aveina a’e.)
Tusi Faitau: Esoto 11: 1-10
Matua – Esoto 11:9-10, “Ua fetalai mai foi le Atua ia Mose, E le faalogo
Farao ia te oulua, ina ia faatele ai o’u vavega i le nuu o Aikupito. Na faia foi
e Mose ma Arona o ia vavega uma i luma o Farao, a ua faamaaa e le Atua
le loto o Farao, e lei tuuina mai e ia o le fanauga a Isaraelu e o ese i lona
nuu,”
O mataupu o loo faailoa ai le finagalo o le Atua ‘ina ia faamaaa e le Atua le
loto o Farao’, o se vaaiga ua faaletonu i ai o’u manatu. O le asō a o lumanai
le faataunuuina o le fasia o fanau ulumatua e amata mai i le atalii o Farao e
oo lava i fanau a tinā, faapea ulumatua a manu, o se mea ofoofogia lea o le ā
faia e le Atua tatou te ofo tele ai. I le avea ma se tinā e pei o a’u, e lagona e
le loto le matautia o le mea o le a oo i ai. Ua faapea mai le tala ua faamaaaina
e le Atua le loto o Farao ina ia faataunuuina ai lana fa’atafunaga.
O le a le uiga moni o lenei faitauga, ‘ua faamaaaina loto’? O le upu Eperu o
le hzq, o le upu e feso’ota’i ma le galuega a le tagata ua fa’aa’upegaina, e
faaliliuina i le tagata ua faalototele atu ma ia tumau ai le loto. O le vaaiga ia
Farao ina ia faaauau pea lona nuu, ma ia le talia le Atua ma lana valaau. Poo
le finagalo o le Atua ina ia faamaaaina le loto o Farao i taimi faigatā, nai lo
le talia le Atua ma faaolaina ai ona tagata mai puapuaga? O se vaaiga
faanoanoa lea ia te a’u ona o le faaola ua tulai mai o se galuega matautia lea
ou te le fia vaai i ai.
O le fesili e tatau ona faia, ‘Pe na manatua e le Atua, o ia na te aumaia le upu
e salamo ai le nuu?’ Pe aumaia ea e le Atua lana faamagaloga e ui ina tatou
lē talia o ia ma faia o lona finagalo?
E toatele i tatou na vaaia le agalelei o le Atua i ituaso faigatā na tatou feagai
ai peitai, ua silafia e le Alii, o loo iai se mea e le tatau ona avea e i tatou, a’o
avea i tatou ma tagata tau a le Atua. O mea ua tatou tauaveina, o le a tupu ai
le sasao o le afi, ma mu ai le au faigamalaga. O le Atua lava o loo faatasi ma
i tatou i aso uma e ui ina faamaaa le loto o Farao. Ou te talitonu e le o se
Atua na te faatonu i tatou i auala faafitafita. O le talia ma faia o lona
finagalo, ma faalogo ma le loto fiafia, e faia lava e le Alii mea uma tatou te
valaau atu ai ia te ia.
Tatalo: Ia tatou valaau i le Atua ina ia Afio mai o ia i o tatou loto, ma aumai
le filemū. Amene.
Mafaufauga Loloto: Poo e manatu e te tete’e atu i suiga o mea uma ua e
silafia? Ia manatua le asō, o le ‘Aso o le Aveina a’e’. Ia tatou faia mea uma
ma talia le Alii i o tatou loto.
31
Aso Faraile - Me 6, 2016: “O le Paseka.”
Tusi Faitau: Esoto 12:1 – 15.
Matua – Esoto 12:11-12, “O le paseka lava lea i le Alii. Auā o le po nanei,
ou te ui ane ai i le nuu o Aikupito, ma ou taia ulumatua uma lava i le nuu o
Aikupito, o tagata atoa ma manu; ou te faasala foi i atua uma lava o
Aikupito; o a’u lava o le Alii.”
O le taimi muamua na ou auai i le faatinoga o le paseka, na ou maua lea i le
fale o se tasi o tama Iutaia, o se uō ina ua faatino e lona tamā ma lona tinā, o
i laua uma o tagata rapi, poo tagata e a’oa’o atu le afioga a le Alii. Na tele
mea lelei na ou iloa i lenei sauniga, e i ai mea taua sa ou matauina a e galo isi
mea. Na muamua ona manatua le mala na oo ia Aikupito. Na faitau le tusi
ma le leo tetele, a ua ta’ito’atasi ma faasisina le uaina, o le faatusa o le toto i
luga o le pepa-solo; na ou iloa mulimuli ane o le faailoga tāua lea i lenei
sauniga. E faailoa ai le manumalo o le Atua i lenei sauniga.
O le isi mea taua, o le avanoa e tuuina atu i le tagata o lenei aiga, na te faaali
ona manatu ma ona lagona(openness) e tusa ma lenei sauniga. I le aganuu a
tagata, e fa (4) fesili tāua e fesili ai i le mafuaaga faapea vaaiga tāua i lenei
sauniga. E tai toatasi ma lana fesili, ma o fesili e tusa ma le mafaufau o le
tagata, ma e le tutusa uma manatu ma le faauigaina o lenei sauniga. O le
vaaiga tāua i o latou mātua, o i laua o ni rapi o loo fa’afoeina le talanoaga, ae
na tali atu i nei fesili ma lē faaalia o so la manatu. O se manatu taua lea auā o
le avanoa foi lea ua aumaia i le tagata fou na te fia iloa ai o ia mataupu taua.
Na latou le fia iloa le tali sa’o e pei ona manatua ai.
I le manatua pea e Aikupito, e foliga e lua ni mea taua o loo faailoa mai. E
‘ese’ese mafaufauga ma lagona o tagata. O le valaau ina ia tatou lagona le
loto maulalo atoa ma lo tatou vaai atu i le lagona o loo taoto ai le vaaiga
faale-tagata e pei ona silafia. O le faailoa atu o tatou manatu ma le lē
taotaomia, o se vaaiga taua lea e a’oa’o ai i tatou ma tupu tele ai lo tatou iloa.
Tatalo: Le Alii e, ia faia le alofa i tagata uma, ma ia ou manatua lē na ou le
manatua o ia i ona puapuaga. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ou te fiafia e faamanatu atu o ala i le faatuatua. Peitai
o lenei aso, ua ou saili atu mo auala e le tutusa ma ou manatu, o faiga o loo
atagia ai le faiga faapito.
32
Aso Toonai - Me 7: “O le tagi tele.’’
Tusi Faitau: Esoto 12: 16 – 30.
Matua – Esoto 12:27e,“... O le taulaga o le paseka lenei i le Alii, o le na
sosopo ane i fale o le fanauga a Isaraelu i Aikupito, ina ua fasia e ia o
Aikupito, a ua faasao mai e ia i o tatou aiga. Ona punonou lea o le nuu, ma
ifo atu.”
I le vaega muamua o le Tusi a Esoto, o loo tatou iloa ai Farao na ia faatonu
atu ina ia fasiotia uma tama fanau a Isaraelu e fananau mai i Aikupito. I le
mataupu e 2 ma le 3, ua lagona ai le alaga a Isaraelu ma avatu i le Atua ina ia
faafofoga mai. I le faitauga i le asō, tatou te manatu, o le taui lea a le Atua ua
ia faailoa mai.
O se fuafuaga lea a le Atua i mea e tatau ona faia, e ui ina faigata ma
faamanu’alia ai tagata peitai, o le vaaiga i le Atua ma lana silafaga amiotonu.
O i latou uma ua feagai ma puapuaga, ua manatu, o le taui lea o leaga sa
latou faia.
E faapea foi le manatu o le Tusi a le Esoto na tusia i le taimi a o faapologaina
Isaraelu e Papelonia, o le taui i le nuu ina ua tu’ua le Atua ma ua mulimuli i
tapuaiga ese. O tala faapenei e tutupu mai ai le olaga faatuatua o tagata ma
pipii atu i le Atua i taimi faigata.
O le manatu e tatau ona faailoa atu, ”Po o se faaaliga ea lea a le Atua, o se
vaaaiga e tusa ma lo latou iloa i mea ua tutupu i nei aso? O le upu moni e i ai
le faamasinoga tonu a le Atua peitai, ua tatou vaaia ia mea ua le tusa ma lona
finagalo.
O le faafitauli, ua fa’auiga sesē manatu ina ia tusa ai ma o tatou talitonuga.
Ona tatou faapea ane lea, o loo ‘au faatasi le Atua ma tatou. O le mea faigata
lea auā, ua avea le tagata ua faapologaina ma mau e ta’u amiotonuina ai le
Atua ma lona finagalo. Peitai, pe a mafaufau i le mala na tupu i Aikupito, e
a’oa’o mai lenei tala i puapuaga na oo i tagata lelei ma tagata leaga. O tagata
maumea faapea ma tagata pologa na faapea ona paū i ai o le mala i tagata
uma.
E ao ina tatou faafetai, i faamanuiaga uma ua aumaia e le Alii i ai tatou, ma
tatou le faaliliuina mea e tutupu mai, o mea ia ua finagalo ai le Alii ia faia
mo i tatou, e faapea foi o tiga ma mafatiaga. O i tatou uma na faia e le Alii i
lona alofa ma lona agalelei e tusa ma lona finagalo.
Tatalo. Le Alii e, o ou ala, e le tutusa lea ma o matou ala, o lau faamasinoga
e le tutusa lea ma la matou faamasinoga. Seia e faamanuia mai au galuega e
le o’o atu i ai lo’u iloa. Pe a faia o matou manatu, luluina o matou loto ina
faia mea uma e tusa ma lou finagalo. Amene.
33
Mafaufauga Loloto: Mafaufau i taimi faigata na avea ma faamanuiaga.
Faailoa le na tala i tagata i lenei vaiaso.
Esoto 3 – 15
3. O le o ‘ese mai i Aikupito.
[Saunia e Jules Gomes]
Aso Sa - Me 08, 2016: “Tau’ave ma osofaia.”
Tusi Faitau: Esoto 12: 31-42.
Matua – Esoto 12:36, “Ua faatupuina e le Alii le alofa o Aikupito i le nuu;
ua latou aumaia mea na fai atu ai; ua latou faamatitivaina ai Aikupito.”
Pe na faapea ona amata le tala i le Esoto i le lē mautonu o latou loto? Na
faapefea ona fetalai le Atua ‘ua latou aumaia mea uma na fai atu ai; ua latou
faamatitivaina ai Aikupito’ (3:21,22. 11:1,2). Peitai na mulimuli ona faapea
ona fetalai le Atua e ala i le tulafono “ia aua e te gaoi.” (20:15). O le upu,
‘ina ia faamatitivaina ai Aikupito,’ e tutusa lea ma le upu o le ‘ave esea.’ i le
gagana Eperu’. O lona uiga ua fesili atu i o latou tuaoi ina ia aumai o mea
uma na fai atu ai, peitai o le a atagia ai le ave’ese ai o le tamaoaiga mai le isi
tagata. Pe na faapea ona taitaina le nuu ma le lē mautinoa?
O le ata o le Esoto o se tala e moni ma atoatoa le faatonuga e taitaia ai le
nuu, ma ia faailoa ai le ala moni e tatau ona taitaia ai. O siliva ma auro ma
maataua, na avea ma mea silisili na faia ai le falefetāfa’i e tapuai ai i le Atua
a o faimalaga Isaraelu i le vao. E le gata ina ofoina atu e Aikupito le auauna
ia Isaraelu, a e na ofoina atu foi ma la latou fesoasoani ia Isaraelu mo le
tapuaiga i le Atua.
O le fa’anoanoaga, ina ua fa’a-a’ogāina muamua e Isaraelu le auro e fausia ai
le povi auro e tapuai ai. Ua latou toe liliu i aga a Aikupito, ma lē manatua le
Atua, ma fa’a-soesā atu ia Mose, o ia na aumaia le nuu i le vao, ma
faapologaina ai le nuu. O se vaaiga lea e manatua ai i latou ma le galo.
Tatalo: Le Alii e, faamanatu mai e oo lava ia Aikupito e aofia ai i latou uma
i lau fuafuaga paia. Ia faapupulaina o matou mata matou te tapua’i ai ma lē
avea ma pologa a ia avea ma tagata saoloto. Amene.
34
Aso Gafua - Me 9, 2016: “Tapena, Sauni, ma Kuka – Ia manatua.”
Tusi Faitau: Esoto 13: 1-15.
Matua – Esoto 13:6-7,“O aso e fitu e te ‘ai ai areto e le faafefeteina ; o lona
aso e fitu foi e te fai ai le tausamiga i le Alii. Ia ‘aina le areto e le
faafefeteina i aso e fitu; a e aua ne’i iloa ia te oe se mea e faafefeteina, aua
foi ona iloa ia te oe sina mea e faafefete a’i i lou nuu uma lava.”
Ua tatou vaaia i TV i latou o loo faailoa mai le faiga o mea ‘ai. E faapea le
atu Europa e fiafia i mea ‘ai. E faapea foi tagata o le Tusi Paia, o tagata e
fiafia i mea ’ai. E faapea lava le tapuaiga, faapea le faamanatuga, poo ni
sauniga e le aunoa lea ma se faiga o loo faia ai se faiga’ai. O le Atua o
Isaraelu, o le Alii o faiga’ai. E taua tele ia te Ia le faiga o mea’ai. Ua faataoto
mai e Ia faatonuga i a’ano o manu faapea le falaoa e tatau ona talia e le Alii.
Ua ia faailoa le ala e tatau ona kukaina ma avea ma taulaga e a’ai faatasi ai o
tagata ma le Alii.
O lenei ua faamanatu mai e Mose (13:3) ina ia manatua le Alii. Ia manatua e
Isaraelu le Atua na aumaia i latou mai Aikupito ma tuuina atu faatasi e pei
ona faia ai o mea ’ai. Ua faailoa atili atu e Mose le faiga o le faiga’ai ma toe
faamanatu faa-sefulu atu i tagata. O le faatinoga i le faiga’ai o le auaunaga
lea i le Atua, e o faatasi ma le taulaga e ofoina atu lea i le Atua, o le faiga’ai
e tatau ona fesiligia ma faamatalaina pea.
O le taualuga lea i le tapuaiga i le Atua – o le sakarameta ua faatino ai le
falaoa ma le mamoe, o le auaunaga ma le taulaga togiola, o le manatua ma le
faatinoga, o mea ’ai ma le mafutaga, o le a’oa’oina ma le mafuta faatasi.
I le avea ma Kerisiano ua tatou maua ai lenei faatinoga tatou se faasoa atu ai
le mea’ai i le lao’ai o le faamanatuga. O le Keriso o ia o le mamoe o le
paseka, o le falaoa ma le uaina, o le faamanatuga e manatua ai le togiola na
faia e ia i lona maliu ma lona toetu ma magalo ai i tatou ma faaolaina ai i
tatou mai le leaga.
Po o e sauni ea i le talisuaga a le Alii?
Tatalo:
Le Alii e, ua faamanatu mai le faamanatuga ou te manatua ai le
maliu ma le toetu mai o Keriso. Seia o’u faalatalata atu i lenei sauniga i le
paia ma le faamaoni. Amene.
Mafaufauga Loloto: I tusi o le Tusi Paia ua le faailoa maia ni upu, poo ni
musika, poo ni lagona, na o mea ‘ai ua faailoa mai. O le a se tapuaiga tatau
ona faia i o tatou nei vaitaimi?
35
Aso Lua - Me 10, 2016: “O le ao, o le Atua e iloa.”
Tusi Faitau: Esoto 13: 17-22.
Matua – Esoto 13:17, “Na tuuina mai e Farao le nuu e o, ona le taitaiina lea
o i latou e le Atua i ala o le nuu o Filisitia, e ui lava ina latalata lea; auā na
fetalai atu le Atua, ne’i salamo le nuu pe a latou iloa le taua, ona latou toe
fo’i atu lea i Aikupito”
Na avea mala e sefulu ma le fasiotia o ulumatua a Aikupito faapea le atalii o
Farao, na suia ai le lotomaaa o Farao ma tuua ai e Aikupito le nuu o Isaraelu
e o. E faapea foi se manatu o le a faigofie ona faia faapea e Isaraelu le
liliuese o latou loto i le Atua e toatasi.
Ua silafia e le Atua o le nuu palaa’ai. Ua silia ma le fa selau tausaga latou te
lei toe tauina se taua. O se vaaiga faapea o le a faigofie ai ona liliu o latou
loto ma toe foi i le nuu o Aikupito. O le mafua’aga lea na avea ai e le Atua
le ala faatamilomilo, e faataunuu ai lo latou faaolaina. O le auala i le vao, e lē
ose auala e sosola ai, peitai o le ala i na ia a’oa’oina ai le nuu i le loto
faatuatua, o le ala ina ia lē suia ai o latou lagona, o le ala e tupu ai le loto
mautinoa, le malosi, ma avea ai ma tagata matua.
O a tatou tu ma aga ua mimigi ma lē faataunuuina ai o tatou tiute e tatau ona
fai. Afai na vaelua e le Atua le sami ulaula, pe le o se vaaiga lea ina ia vaai
tagata uma ma le lototele e tumau ai i le Alii! Aisea na faa’umi’umi ai lenei
auala ma mafatia ai? Aisea na maumau ai o latou taimi?
O se mafafauga ua tupu mai, o le finagalo o le Atua ina ia le avea i tatou ma
tagata faatuatua e tupu fua, peitai o le ala na faatupu ai le saolotoga o le
tagata e filifili ai o ia e tusa ma le Atua ma lona finagalo. E itiiti se taimi na
finagalo ai Aikupito e tuuina mai i latou e o, nai lo le taimi o loo feagai ai
pea i latou ma le manao pea ina ia tumau o latou loto ia Aikupito. Peitai, o le
Atua ua faaali mai pea o ia ma mafuta faatasi ma tagata. O le Alii ua afio mai
o ia i o latou luma i le ao faaniutu i le ao, e taitaina ai i latou i le ala, a o le afi
faaniutu i le po e faamalamalama a’i i latou, ina ia savavali i le ao ma le po.
E lei aveesea e ia le ao faaniutu i le ao, ma le afi faaniutu i le po i luma o le
nuu.
O le vaaiga i le ala faatamilomilo, na faia e le Alii e lei faia e ia i ni ala
pupuu e faataunuu ai le faaolataga. Pe a i ai ni mea e tutupu mai i lo tatou ola
ma tuu fesili ai, ua a’oa’o mai le Alii mo i tatou i lenei vaaiga. O le Atua o
loo faailoa mai pea o ia, ma mafuta faatasi ma i tatou e le aunoa.
Tatalo: Le Atua o loo faaauauina le faigamalaga, a’oa’o mai ia ou lavatia
onosai i le fia maua o le olaga faamalieina. Ia faatumauina au i le onosai a o
ou savali pea i le ala o le saolotoga ma tumau ai le ola auauna atu i lau Afio.
Amene.
36
Mafaufauga Loloto: Ua tatou ola i le olaga o le kofe e vave ona puna, o
saimini e vave ona ‘ai, o tusi faitau ua maua uma i le internet, ose olaga ua
vave ona maua o mea uma. O le a se vaaiga i nei suiga e tusa ma lou olaga
auauna i le Atua ma faia lona finagalo?
Aso Lulu - Me 11, 2016: “O loto ua faapogisaina.”
Tusi Faitau: Esoto 14: 5 – 20.
Matua – Esoto 14:8,“Ua faamaaa e le Alii le loto o Farao le tupu o Aikupito,
ua ia tuliloa mai le fanauga a Isaraelu; ua o atu foi le fanauga a Isaraelu ma
le lima malosi”.
Aua le tuuaia Farao, a e tuuai le Atua, auā o le Atua na faamaaaina le loto o
Farao. Po’o Farao ea na faia e faataunuu ai le fuafuaga a le Atua i le lalolagi?
I le Tusi Paia o loo faamatala ai le ‘loto,’ o le nofoaga o lagona e faia ai
filifiliga uma. E tolu upu Eperu o loo faamatalaina ai le faamaaaina o le loto
o Farao. O nei upu uma e faauiga uma i le, ‘to make strong’, ‘ua faamaaaina’
po o le ‘to make heavy,’ ‘ua faamamafa atu’. E lua sefulu (20) fuaitau na
faailoa ai le faamaaaina o le loto o Farao. I le 4:21; 7:3, o loo faailoa ai e le
Atua lona faamaaaina o le loto o Farao. Na faamaaa le loto o Farao ona o
mea na tutupu mai. E pei o lana tagata faitogafiti ma ia faamaaaina ai le loto
o Farao a o feagai o ia ma Mose.(7:22). I le 9:34, o loo faamatalaina ai le
mala o le leai o se vai, o faititili tetele, faapea le uato’a, na toe ave’ese e le
Atua ma faamaaaina ai le loto o Farao.
I mala e lima na uluai tutupu na faamaaaina ai le loto o Farao, a o mala
mulimuli e lima ua faamaaaina ai e le Alii le loto o Farao. O mala muamua e
5 sa tatau ona faia ai e Farao ma le loto salamo lana faaiuga, ma tuu le nuu e
o. Na tuuina atu e le Atua le avanoa ia Farao e faia ai lana filifiliga, atonu o
le mea lea na faamaaaina ai lona loto. O le faatetele atu o le lotomaaa o
Farao na faia ai e le Atua mea uma na oo i tagata Aikupito. E faapea lava ona
i ai ni tagata se toalua e tali atu i le Atua, o le isi e tali i le Atua ‘ina ia faia
pea o lou finagalo’, a o le isi tagata, e tetee atu i le Atua ma lona faamoemoe.
O la tatou tali i le Atua i lenei aso, ‘le Alii e, ia faia pea lou finagalo a e le o
matou loto’.
Tatalo: Le Atua e, seia e faamagalo i matou i le le faia o matou tiute a e
tuua’i atu i nisi. Seia e faailoa e lou Agaga i o matou loto, e tali atu i lau
vaalaau ma faia lou finagalo. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le mautinoa o se mea, ua avea ma auala e sesē ai. E
le o au na faia! E tatau ona tuuai’a lo’u aiga na ou tupu mai ai, lo’u
a’oa’oina, poo lo’u siosiomaga. E faapefea ona avea ia vaaiga e tusa ma lo
tatou auauna atu i le Atua ma tagata?
37
Aso Tofi - Me 12, 2016: “O le Alii o le vai.”
Tusi Faitau: Esoto 14:21 – 31.
Matua – Esoto 14:31, “Ua iloa foi e Isaraelu le vavega na faia e le Alii ia
Aikupito, ona matatau lea o le nuu i le Alii; ua latou faatuatua foi i le Alii,
atoa ma lana auauna o Mose.”
O le vavega silisili ua vaai i ai. O se vaaiga e le galo ia Isaraelu auā sa avea i
latou ma pologa e faapea foi Iutaia uma. E i ai se mea taua ua faailoa mai i
Ienei tala?
I le Tusi Paia ua faailoa mai e le Kenese le Atua ma lona Agaga na
fegaoioia’i i le fogatai, ona faia ai lea e ia le lalolagi mai le mea gaogao. Na
faaiu le tala a le Tusi Paia i le Tusi a Faaaliga na faailoa mai ua avesea le
sami ma ua le toe i ai.
O le sami o le upu faatusa i le mea o loo nonofo ai meaola faigatā o loo latou
taumafai e faaleaga le foafoaga a le lalolagi.
I nei tala e lua e pei o le foafoaga i le amataga ma le faaiuina o le sami ma lē
toe iloa, o se tala e faamatala mai pea i aso uma e le Tusi Paia i le tagata. O
le tala na tuu eseese ai le vai i le vanimonimo ma le vai i lalo o le
vanimonimo. O le tala i le lolo na faapea ai ona folo atoa e le sami le
foafoaga.
I le vai o le Ioritana ma faapea ai ona vaelua le vai e Elia ma Elisaia i o la
ofu talaloa ma faapau atu i le vai ma vaelua ai. I le Tusi Paia ua faailoa ai le
vai na vaeluaina, o le faailoga lea o le alofa o le Atua na ia faia ai le
faaolataga i lona nuu. O le Atua na vaelua ina le vai ina aveesea le olaga
agasala ma faaolaina ai lona nuu e pei ona faia ai e le Atua le lalolagi.
O le upu fiafia, o le Alii na faia le lalolagi o ia o le faaola o le lalolagi uma.
O le tala lelei lea ia Isaraelu – o nei upu uma ua tusia, ina ia e talitonu ai i le
Atua o Isaraelu faapea lana auauna o Mose.
Tatalo: Faafetai ona o Iesu, o le na faataeleina i le vai ma papatisoina, ua
faapea ai ona matou sao atu i le nuu o folafolaga. Ia avea le satauro o Keriso
ma ala laupapa matou te sao atu ai i le vai ma ala faigatā. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ua molimau le ‘au saienisi, o le tetele o ave malolosi o
le au o le tai ua vaeluaina ai vai. E faapefea ona faia e le natura o lea sootaga
ma fuafuaga a le Atua silisili ese?
38
Aso Faraile - Me 13, 2016: “O le leo o Musika.”
Tusi Faitau: Esoto 15: 1-18.
Matua – Esoto 15:1, “Ona pepese ai lea o Mose ma le fanauga a Isaraelu i
lenei pese i le Alii, ua latou fai ane, o loo faapea, Ou te pese i le Alii, auā ua
matuā manumalo o ia; o solofanua atoa ma le na tietie ai, ua ia lafoina i le
sami.”
I le tausaga e 1985, na taia ai le alii faimusika mai Peretaia o Clive Wearing
ina ua aafia lona mafaufau. Ua faaleagaina lona mafaufau ma ona lagona ua
aveesea, o lona olaga o le asō ma le lumanai, ua leai se faamoemoe. Peitai,
na o le musika e avea ma vaifofō i le gasegase o loo i ai nei. A o faia ana
faaaliga ma fuataimi ana pese, o le malosi lea na ia faia ai mea uma ma le
malosi. O le vaaiga fiafia, ona sa mafai lava ona ia faitau nota o musika atoa
ai ma le lē atoatoa o le malosi na usuina ai pese. O le a le vaifofō e avea ai le
musika e toe faafo’i maia le mafaufau? E faapefea ona avea le musika ma
vaifofō e manatua ai i latou ua mavae atu?
E faapea le agaga o Isaraelu, e mafai ona le manatua pese pe a teu i se potu
peitai, e sili ma manatua pese pea faaleo ma viia ma faailoa atu mea na
tutupu i le soifua ina ia le galo. Na mātua mausali le atamamai o Aikupito i
faiga faatekenolosi e aga’i ai i luma autau ma meatau ma kariota. Peitai, e
leai se malosi faatekenolosi na maua e Isaraelu, ua na o leo e pepese ai. Na
mulimuli ane ona maua kariota ina ua tulai mai o Tavita peitai, o lenei ua
pepese ma savali i vae. Mulimuli ane na aga’i i luma ma sopo atu ma
faaumatia o latou fili. O uili o kariota a Aikupito ua mamau uma i le palapala
mimiti. Ua le mafai ona faaauau karota ma toe foi, ina ua sau le sami ma taia
ai Kariota ma Aikupito peitai o Isaraelu ua mafai ona sopoloa atu i le mea
matutū ona o le nuu na savavali i vae.
Ua avea lo latou vaivaiga na tupu ai lo latou malosi, peitai o le malosi o
Aikupito ua avea ai i Iatou ma vaivaiga. O le agaga lea o Isaraelu ua tupu
tele ai le leo o viiga, ona ua liliuina le faiaina i le manumalo mai le Atua, ma
avatu ai o viiga ma le galo i ai latou i aso uma lava.
Tatalo: Le Alii e, o lē ua lagona lou siufofoga i le vai, ua matou faafetai atu
ona lenei manumalo ua e faia ma le leai oni aupega, faapea le toatele o tagata
sa faapologaina. Aumaia iai matou le talitonuga o le vaaiga i o matou
vaivaiga, e manatua ai lou manumalo i le agasala ma le oti. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a le ituaiga musika lea o loo usuina i lau aulotu?
Poo le pese ea o loo manatua ai mea na tutupu e pei o tusitusiga a le Tusi
Paia ma manatua ai le tala i le faaolataga a le Alii i le lalolagi?
39
Aso Toonai - Me 14, 2016: ‘‘O atu ma le muimui.’’
Tusi Faitau: Esoto 15: 19 – 27.
Matua – Esoto 15:23-24, “Ua latou oo foi i Mara; a e lei mafai ona latou
inu i le vai i Mara, auā ua oona; o le mea lea na igoa ai lea mea o Mara.
Ona muimui ai lea o le nuu ia Mose, o loo fai mai, Se a se mea a matou inu
ai?”
O Isaraelu ua saoloto mai le pologa, ma manatu i latou o le a olioli ma fiafia
ma inu ma le vai malulu e tusa ma o latou mana’o. Peitai, ua tupu le muimui
ma le faaseā. O le taimi muamua lenei ua faamauina ai lo latou loto muimui.
O le upu muimui, o loo iloa faafitu i le mataupu o loo lumanai nei. I le taimi
e lei mavae atu, na olioli ma sisiva ma pepese i le manumalo e pei ona faia e
le Atua. Lenei ua muimui.
O le vavega na faia i mala na oo ia Aikupito ma le Malaga i le Esoto sa
tatau ona talitonu ai le nuu o le malosi o le Alii na te liliu vai ma maua ai vai
e inu ai. O le leai ose vai o le ata lea o le tagata e tatau ona finau atu pea. Pe
na galo i le nuu le faaolaina oi latou mai le olaga faigata ma le malosi o
autau a Aikupito? Afai ma ‘au le Atua ma i latou e faapefea ona toe
faasagatau atu le Atua i ona tagata? O le mea ua tumu i le nuu e le o mea ‘ai
ua fia maua, a e o le faatuatua ua mate, e le o le vai, a o le tuuina atu ma le
talitonu atoatoa.
O le vai oona e manatua ai le oona o le pologa na i ai i Aikupito faapea le
suamalie o le olaga fou ua faaolaina. Ua togi atu e Mose le laau i le vai e
magalo ai, e le pei o lona tootoo na ia faapa’i atu i le sami ulaula ma le inua
ai e se tasi le vai ina ua sua toto. O le tulafono e pei ona faapea atu le Atua, o
lana tulafono e faaolaina ai le tagata nai le vai. O le tagata e le na o le areto e
faaolaina ai, a o le Upu a le Atua mai lona fofoga e faaolaina ai le tagata.
Tatalo: Le Alii e, ou te faatoese atu ona o le lē manatua o au meaalofa taua.
Ia ou manatua o lou malosi na e aumaia ai ia te a’u mea uma e pei ona ou
valaau atu. Amene.
Mafaufauga Loloto: Fai sau tusi e manatua ai mea na tutupu i lenei masina
faapea mea na foai mai e le Atua ia te oe.
40
Vaaia le Agaga o le Atua.
1. Vaaiga i le Agaga.
[Saunia e: Paul Nicholson]
Aso Sa - Me 15, 2016: “O ou atalii ma ou afafine latou te perofeta atu.”
(Penetekoso)
Tusi Faitau: Galuega 2:1-4, 14-18
Matua – Galuega 2:17-18,“O ona aso e gata ai, o loo faapea mai le Atua, e
ui ina ou liligi ifo ai o lou Agaga i luga o tagata uma lava; ona perofeta mai
lea o outou atalii ma o outou afafine, e iloa faaaliga e o outou taulelea, e fai
miti foi o outou toeaina. O ia aso fo’i ou te liligi ifo ai o lou Agaga i luga o
a’u auauna tane, ma a’u auauna fafine, latou te perofeta mai ai.”
I le mata’aga i Prado i Madrid o loo i ai se ata na tusia e le alii o El Greco. I
lenei ata ua vaaia ai le Aposetolo ua siomia i latou i le malamalama ua
pupula mai faataliolio le agaga o le Atua i luga o i latou, ma ua taitoatasi ona
vavaai atu i le malamalama ua latou vaaia. E pei oni laulau faiva ua i luga o
latou ulu ma siosiomia ai i latou.
O se vaaiga taua lea ua faailoa mai le liligi ina mai o le Agaga o le Atua i
luga o tagata e pei ona ia folafolaina. Ua tatou maua le iuga o lenei vaaiga, o
aposetolo uma ua avea i latou ma molimau e oo mai i le asō e aunoa ma le
fefe, a ua ta’uta’u atu le alofa laveai o Keriso Iesu ma mea na ia faia mo i
latou. O vaaiga ma miti ua latou faailoa atu ua le na o i latou, a o i latou uma
ua liligi ifo e le Atua lona Agaga i luga o i latou uma.
O tatou uma o atalii ma afafine ua liligi mai e le Atua lona Agaga i ai tatou
uma, ua faapea ona ia au maia le malosi tatou te faailoa ai le silisili ese o le
Atua i le lalolagi.
I lenei aso Penetekoso, ia faaavanoa sou taimi e te iloa ai le faaali mai o le
Agaga o le Atua i lenei ituaso. O le a se faamoemoe o le Atua ao silasila mai
o ia i lenei Aso Sa ao tatou faia lona finagalo?
Tatalo: Afio mai oe le Agaga Paia ma faatumuina loto o ou tagata i le
faatuatua, ia e faamumū pea le afi i o matou loto ma tumau ai ia te Oe i le
alofa ma le faamaoni. Amene.
41
Aso Gafua - Me 16, 2016:
“O i latou uma ua iloa e le silafaga a le Atua alofa.”
Tusi Faitau: Salamo 34: 5-8, 15-16.
Matua – Salamo 34:15-16, “O fofoga o le Alii o loo faasaga i e amiotonu, e
liliu mai foi ona talaiga i a latou alaga. A o fofoga o le Alii, o loo faasaga i e fai
amio leaga, ina ia tineia le faamanatuina o i latou ai le lalolagi.”
O ata faatusa, faapea ata ua valiina, e faapea na muamua ona vaaia lea i Ekalesia
i Sasae. O le faatusa o Iesu ua vaaia o ia o le Tupu o le lalolagi uma ua pupula
mai o Ia ia i latou uma ma lona silafia o mea uma. O se faatusa e iloa ai pe a
tatou tatalo ma faailoa atu i tatou i le Agaga, e tatau ona muamua ona faailoa atu
i tatou i le Alii o Iesu Keriso.
O le a le silasila a le Iesu i lenei aso? O le Salamo ua tatou maua ai ni tali se lua.
O i latou ua faia le amio leaga, ua tatou iloa le tali o le teena o i latou e le Alii. O
le Atua na ia aumaia le saolotoga mo le tagata peitai, ua na le talia le tagata ona
ua aluese o ia mai ia te Ia. O le tagata na ia faia le amiotonu ae maise o i latou
uma ua vavaai atu i le Alii ma le loto talitonu, o i latou uma ia e silasila mai i ai
le Alii ma lona alofa. O le Alii na te avatu o mea uma ua valaau atu ai le tagata
ia te Ia ma silasila atu o Ia ma lona alofa.
Pe afai ua e iloa le silasila alofa a Iesu ia te Oe, o le a sau tali atu ia Iesu ma lona
alofa? Ua faailoa mai e le Salamo le upu o le Atua laveai, e faamatala ai le alofa
o le Atua. Taumafai ina ia vaaia lou tagata ma iloa Iesu ua alofa mai ia te Oe ma
tali atu e tusa ma lona agalelei.
Tatalo: Le Alii e, ia ou lagona lou silasila alofa mai ia te au. Seia e faatumuina
lou loto ma lou agaga, ma ia ou tuuina atu lou loto atoa ma talitonu pea i lau
Afio o lē na te tausia ma laveai mai. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a se silasila a le Alii i le asō a o feagai i tatou ma
galuega?
Aso Lua - Me 17, 2016: “O le miti i le filemū o Ierusalema.”
Tusi Faitau: Isaia 33: 17-22.
Matua – Isaia 33:20, “Vaai atu ia i Siona le aai o tatou faapotopotoga; e iloa
lava e ou mata o Ierusalema le mea e nono filemu ai, le fale ie e le talalaina, e
le toe liaiina lava sona fao, e le motusia lava sona maea e tasi.”
O la’u malaga i Ierusaema na ou sau ai ma le faamanatu taua, o le ipu ua lolomi
ina ai ata o le pa ua tusia e manatua ai le uluai pa ma fale tetele ua faailoa ai o
mataaga e fiafia tagata e asiasi i ai i taimi ua tuanai. I lau vaai, o se aai ua
42
‘auleaga, atoa ai ma tagata o loo tumutumu solo e fia maimoa i ai. Peitai, e mau
pea lou faatuatuaga o le aai o loo faailoa ai le miti ina tula’i mai se lalolagi o i ai
le filemu o le Atua faatasi ma ona tagata.
O le valaau mai a Isaia ina ia tatou au faatasi ma tatou molimauina lenei vaaiga i
le miti e pei ona faailoa mai. O le miti e pei ona iloa ai tagata o loo faapologaina
e malo o nuuese, o vaaiga e faigata ona talitonu ina. Peitai, ua aumai e le
perofeta se vaaiga i le lalolagi ua silasila i ai le Atua, o le vaaiga mo i tatou ua
faamaligi mai e le Atua lona Agaga ia i tatou e ta’ito’atasi ai ma faia lana
filifiliga. O lenei vaaiga e le faapea o le a faafitia ai mea e tutupu mai, a e tatau
ona silasila i tala atu o mea uma. Ia tuuina atu i le Atua le talitonuga atoa, e i ai
lava le taimi e feagai ai o ia ma le amioletonu, faapea i latou ua aumaia
puapuaga.
I le valaauina o oe e faia galuega lelei mo le lalolagi, ua valaauina i tatou ina ia
fa’aaogā taleni atoa ai ma meaalofa lelei e manuia ai le lalolagi. O Ierusalema, e
faapea ona maua le filemu pe afai latou te maua le nonofo filemu ma galulue
faatasi. E faapea foi i tatou pe a tatou ola faatasi.
I le sefulu ono seneturi ua mavae, na faapea ai le molimau a le alii felela o ‘John
of the Cross’ “Where there is no love, put love … and you will find love.” “O le
mea ua leai se alofa, ia tuu i ai le alofa… ona e maua ai lea o le alofa.” E faapea
i tatou uma ona maua le alofa. Tatou te avatu lagona uma o le filemu ma
faataunuu ai le miti a le Alii i le oo mai o le filemu.
Tatalo: Tatalo mo le filemu o Ierusalema. Tatalo i lou siosiomaga o loo e
soifua ai. Amene.
Mafaufauga Loloto: Mafaufau i lenei aso poo le a sau galuega e avatu i lou
aiga e maua ai le filemu i lenei aso!
43
Aso Lulu - Me 18, 2016: “O le auala lea e oo mai ai le iuga o le lalolagi.”
Tusi Faitau: Luka 21: 25 – 31.
Matua – Luka 21:29b-31, “... Ina vaai atu ia i le mati atoa ma laau uma; pe
a faatoa matala mai lau, ua outou vaai, ona outou iloa ai lea ua latalata le
tau vevela. Ia faapea foi outou, pe a iloa e outou ia mea ua faia, ia outou
iloa ua latalata le malo o le Atua.”
I le 19 seneturi na tulai mai ai le alii tusi ata o John Martin ma ana ata e
faasino i le oo mai o le i’uga o le lalolagi. O ata o loo ai le oo mai o le
pogisa, faapea le mumu mai o moli ma tagata ua faatasia i nofoaga
pumoomoo, ua vesia i mafuie tetele, faapea le pau mai o maa atoa ai ma
lologa tetele. O ata ua faaalia le oo mai o le iuga o le lalolagi faapea le itiiti o
le faailoa o le faamoemoe na fetalai atu ai Iesu e tusa ma le iuga o le lalolagi.
Ua faailoa mai e Iesu e ui i ia vaaia pogisa, e faapea foi i latou nei, o e
faatuatua latou te maua le faaolataga a le Atua e pei ona valaau atu ai. O le
vaaiga mautinoa i taimi faapenei e iloa ai le silisili ese ma le malosi o le
Atua, o Ia lava lo tatou faamoemoe sili tatou te malu ai.
E toatele ekalesia na manatu, o le oo mai o le iuga o le lalolagi, e taunuu pe a
uma atu ulua’i soo o Iesu i le lalolagi. Ina ua le taunuu lea faamoemoe, ua
vaaia upu a Iesu ma faauigaina i se vaaiga lautele.
O Kerisiano, e ao ona maua le mautinoa, o a mea e tutupu mai ma feagai ma
faafitauli o lenei ola, i le sauaina e le malo o Roma ma ola faamaturo ai,
peitai o nei mea uma e oo mai lona taunuuga e iloa ai “ua latalata mai le
malo o le Atua.”
Ua faapea lava ona tatou vaai ma faamaonia le latalata mai o le iuga o le
lalolagi peitai, o le mana o le silisili ese o le Atua o loo tofotofoina lo tatou
faatuatua, i mea faigata uma ua feagai ma lo tatou ola, pe ā e silasila i ai. Ua
tatou ola i le alofa o Iesu ma lona mana, o Ia o le Keriso toetu tatou te ola ai.
I le tatalo ma le mautinoa i le oo mai o le taunuuga o le lalolagi, ia tatou ole
atu i le Alii ina ia “tula’i ma faaeaea atu o tatou ulu’’ ma viia lona suafa.
Tatalo: Le Alii e, po o a faigata matou te feagai ai pea ma aso uma, seia e
faamanatu mai, o loo i ai lau Afio faatasi ma matou. A o matou tatalo ina ia
oo mai o lou malo, ia faapupulaina o matou mata, ma matou iloa ai lou
faatasi mai i lenei aso. Amene.
Mafaufauga Loloto: Mafaufau i lenei aso ma faailoa ou manatu i le Atua
ma le i’uga o le lalolagi; faapea le tagata o le a oo i ai.
44
Aso Tofi - Me 19, 2016:
“O le lagona i le faatinoga a le Agaga o le Atua i lana galuega.”
Tusi Faitau: 1 Korinito 2:9–12.
Matua – 1 Korinito 2:11b,12, “...E faapea foi ona le iloa e se tasi mea a le
Atua, ua na o le Agaga o le Atua. A ua maua e i matou, e le o le agaga o
lenei lalolagi, a o le agaga mai le Atua, ina ia matou iloa mea uma
foaifuaina mai e le Atua ia te i matou.”
I nei taimi pe afai se faaaliga e faailoa atu ai lagona o tagata ua tusia i ata, e
vave lava ona faatauina e tagata o nei ata. O ata a le alii o Monet Van Gogh
faapea ona soo, e fiafia i ai tagata o taooto i moega faapea foma’i i le
lalolagi. Peitai, o nisi tagata latou te le fiafia i nei ata ona latou te le iloa uiga
o nei ata. O ata ua mae’a ona tusia lelei, ua faailoa mai ai le lagona o le
tagata e mafaufau foi i ai le lautele o tagata poo le a le uiga e pei ona tusia ai
ia ata. O le a le suiga i le vaaia o nei ata? O le vaaiga moni e le o le tusiga o
le ata, peitai, o le fiafia o tagata e vaavaai i lenei taleni, o ni tagata ua
taumafai ina ia faailoa mai le lagona o le tagata e ala i le valiina na taoto mai
foliga o le tagata moni, e le pei o se ata na pueina.
E faapea le valaau a Paulo e uiga i tagata e tusa ma o latou manao ina ia
maua ai le a’oa’oina. Pe afai e tumau i latou i manatu tuai faapea mafaufauga
sesē, o le a latou le iloa mea lelei uma ua faaali mai e le Atua ia Keriso Iesu.
Peitai, e tatau ona tatalaina atu o latou loto i le Agaga o le Atua, o le Agaga
na te faailoa i ai latou meaalofa ua tuuina mai ia i latou e ala ia Keriso Iesu, o
meaalofa e atinae ai le tino o Keriso ma lana galuega.
E faapefea lau vaai, ma lau faamasinoga i le lalolagi o loo tatou i ai nei? Poo
e vaai i ai i le olaga faale-tagata e pei ona vaaia i nusipepa, i faasalalauga poo
le internet? Poo e vaai i le lalolagi ua aafia i le galuega a le Agaga, e ala i lou
faatuatua ia Keriso Iesu ma faaauau ana feau e pei ona faatonu mai e atia’e ai
lona tino ma lana ekalesia?
Tatalo: A o faia lau tatalo, ia maua se taimi e vaai ai i se ata, poo se
postcard--manatua ni faalogona na oo ia te oe, na tuuina atu ia faalogona i le
Atua. Amene.
Mafaufauga Loloto: Mafaufau i meaalofa a le Atua ua tuuina mai ia te oe,
ma mafaufau i auala e faatino ai le atina’ega o le tino ma le galuega a Keriso.
45
Aso Faraile - Me 20, 2016:
“Mai le faanenefu i le malamalama o le alofa o le Alii.”
Tusi Faitau: 1 Korinito 13:9 – 13.
Matua – 1Korinito 13:12-13, “Auā o ona po nei tatou te vaavaai ai
faanenefu i le faaata, a o ia ona po tatou te fesagai ai; o nei ona po ou te
iloa ai faaleatoa, a o ia ona po ou te iloa tino ai, pei ona iloatinoina o a’u. A
o lenei, o tumau le faatuatua, ma le faamoemoe, ma le alofa, o na mea e
tolu; a o le sili o na mea o le alofa lea.”
O ata i le taimi o Roma ma le Toe fuataina, ua faamaopoopoina nei e tagata e
tusa ma lo latou iloa. O ata o loo faailoa ai nisi o miti ma tala tuu faafagogo i
le taimi o le 5 i le 15 seneturi. Pe afai e te fiafia e vaai i ai, e sili ona e iloa
lelei ia ata i le faaata ua faatauina nei i faleoloa, nai lo ata o loo fausia i maa
ma nisi ata ua faaiila, ina ia tulai mai ai ata ma foliga. E ui i ia faiga, e tula’i
mai o ata ua manu’a ma faaleagaina.
E faapea se ata o loo faailoa atu e Paulo a o tusi atu o ia i tagata Korinito.
Ua faailoa atu e ia lo tatou iloa e le atoatoa. Poo le a lava lo tatou iloa o le
mafuta mai o le Agaga paia, o lo tatou iloa o mea uma ua faia e le Atua i le
lalolagi, ua tatou iloa e pei o se tamaitiiti pe a faatusatusa i le a’oa’oina o le
tagata matua.
E le faaitiitia le lē atoatoa ona iloa o le silafia e le tamaitiiti peitai, o le
faafitauli, o le tamaitiiti ua faapea mai, ua sili lona iloa o ia mea, poo ua
faapea mai foi, ua le tatau ona toe a’oa’oina o ia mea.
O le faamanatu o le upu taua i le faaiuga o lenei tusi, ua faailoa ai le
mafutaga oo ma le Atua, e le o le poto, poo le tatalo, a o le alofa o le Atua ia
i tatou. Tatou te maua lena sini e ala i le auaunaga, ma le alofa atu i le tasi
tagata.
Tatalo: Seia e a’oa’oina a’u i le alofa ina ia le faanenefu ai o lau vaai, ma
auauna atu ia fai mea lelei mo tagata. Amene.
Mafaufauga Loloto: Vaai i le ata o ou foliga. O le a se vaaiga o loo faailoa
mai? O le a se mea e tatau ona fai?
46
Aso Toonai - Me 21, 2016: “Suia mai le mamalu i le mamalu.”
Tusi Faitau: 2 Korinito 3:13 – 18
Matua 2 Korinito 3:17b-18, “... o le mea o i ai le Agaga o le Alii, o i ai le
saolotoga. A o i tatou uma, o loo vaavaai i tatou i le pupula o le Alii ma o
tatou mata, e le ufitia, ua liua ai i tatou ua foliga i ai nai le pupula e oo i le
pupula, faapea ona maua ai mai le Alii, o ia o le Agaga.”
I le ogatotonu o le aai o Amsterdam o loo tu ai le Malumalu matagofie o le
Ekalesia Jesuit, na fausia i le tauafiafi o le 19 seneturi. I le feagai ma itu e lua
o le laulau e ofo ai taulaga, o loo tutū ai faatusa o tamaitai e toalua, o le isi o
loo faailoa ai le Ekalesia Kerisiano. A o le isi faatagata ua faailoa ai le
Falefetāfa’i o tagata Iutaia.
O le vaaiga ua iloa ai i le tasi faatagata, o le tamaitai ua le pupula mai. Na
fausia e le tagata lenei vaaiga e pei o se tagata ua le pupula mai, ma le
faamoemoe o le Ekalesia e pei foi o manatu o Paulo, e pei e i ai se mea o
faalavelave ina ia iloa ai e tagata lotu, le iloa moni o le Alii.
I lenei vaitaimi, o loo manatu ekalesia soo faatasi, faapea sootaga tau le
faatuatua, ina ia faatāua lenei vaaiga i le faatagata o le fafine o loo lē pupula
mai. E iai le manatu taua ua faailoa mai. O tatou o tagata ekalesia, tatou te le
iloa le Agaga Paia o le Atua ua faailoa mai i le lalolagi faapea i tatou, aua e
tele ona tatou le vaaia faaaliga e oo mai.
O le iloa o mea ua faailoa mai i lo tatou siosiomaga, o ni meaalofa ia a le
Atua ua foa’i mai fua e le Atua alofa. Ia le fesiligia pe aisea ua tatou maua ai
o ia meaalofa a e le faapea ona maua e isi peitai, e tatau ona talia ma le loto
faafetai mea ua foai mai.
E faapea foi le faamoemoe o Keriso, ia tatou vaaia mea ua faailoa mai, ma
tatou faataitai i ai, ina ia avea i tatou ma vaaiga e pei o Keriso Iesu. O le
malamalama o le Kerso ua faapea lava ona ia faapupula mai lena
malamalama ia i tatou, e faapea ona molimau atu ai ia Keriso e le na o i
tatou, a’o le molimau e tatau ona atagia ma iloa ai Keriso Iesu.
Tatalo: Mafaufau i lenei aso ma e iloa galuega a le Atua o loo faia. Ia avatu
le viiga i le Atua ma faamanu atu i lona suafa. Amene
Mafaufauga Loloto: E te silafia e i ai se isi tagata o loo molimau ia te oe, e
pei o oe ia Keriso Iesu? Aisea ua manatu ai faapea?
47
Ua va’aia le Agaga o le Atua.
1. Va’aia ma le mautinoa.
[Saunia e: Nicola Slee]
Aso Sa - Me 22, 2016: “Ua sili atu mea na va’aia.” (Aso o le Tolu-Tasi
Paia)
Tusi Faitau: 2 Korinito 4: 16-18.
Matua – 2 Korinito 4:18, “O loo matou le manatunatu i mea ua vaaia, a o
mea e le vaaia; auā o mea ua vaaia e gata mai ia, a o mea e le vaaia e
faavavau ia.”
O le soifuaga o le olaga auauna, o le tagata e savali ma le faatuatua, a e lē o
le va’ai. Peitai, pe a tatou fa’aaogāina le va’ai, o le vaaiga faapitoa i le vaaiga
faale-agaga, a e le faale-tino. O le vaaiga e sili atu i Iau vaai, e te iloa ai le
faailoa mai o le Atua ma lona matagofie, na i lo le mea ua tatou vaaia.
I le fa’aaogāina o mata, ua faailoa ai le poto taua e faaliliuina ai o mea tatou
te va’ai i ai.
O le tusi “The Man who mistook his wife for a hat.” O loo faamatalaina ai e
le alii o Oliver Sachs, sona lagona e uiga i tagata o loo feagai ma le olaga
tauaso i taimi uma o lo latou ola peitai, ua maua le va’aiga. E ui lava ona le
maua se va’aiga e faaliliuina ai mea pogisa o loo punitia ai la latou vaai
peitai, ua maua se lagona e iloa ai e tagata, mea ua vaaia ma faalogoina.
E faapea foi le iloa o le Agaga e le faafuaseia ona maua peitai, e ao ona
a’oa’oina ma faatino, o le meaalofa a le Atua ua tu’uina atu i le tagata ua
valaau atu ia te Ia, o i latou ua galala i le fia inu i le faia o le amiotonu, o i
latou ua vaavaai atu i le matagofie o le Atua ma lona faailoa mai.
E tele tala i le Tusi Paia i tagata ua faapea mai, ua latou vaaia le Alii peitai,
latou te le o maua. E faapea foi i latou ua tuuina atu i le Atua o latou mana’o
ia te ia, ma le faamoemoe i le Atua ma lona faailoa mai, o Iatou ia ua vaaia le
Agaga o le Atua ma latou maua.
Tatalo: O oe lava le Atua silisili ese e le oo atu i ai la matou va’ai, seia e
faapupulaina o matou mata matou te iloa ai le silisili o lou matagofie, ma
matou vaaia meaalofa uma ua e faia. Amene.
48
Aso Gafua - Me 23, 2016: “O le vaaiga tāua mo le tagata.”
Tusi Faitau: Mataio 7: 1-5.
Matua – Mataio 7:3,5, “Se a le mea e te vaai atu ai i si fāsi laau i le mata o
lou uso, a e te le iloa e oe le utupoto i lou lava mata?... O oe na le tagata
faafiaamiotonu, ia e muai tiai le utupoto i lou lava mata, ona e iloa lelei ai
lea e eueseina atu le fāsi laau i le mata o lou uso.”
I se tasi aso na ou asiasi ai i le fale ta’uta’ua o le Rijkemuseum i Amsterdam,
ma ou va’aia ai se faa-tagata, o le tane ma le fafine na faia e Rembrandt ma
Van Gogh. E ui ina ‘ese’ese le faatinoga e pei ona faia ai e le tagata lenei ata,
peitai ua faailoa mai e lenei ata le faamaoni o uiga ua faailoa mai. I le
vaavaai atu i le ata, o le ata ua faailoa ai le faatusa o le tamaloa ma le fafine
ua lē lavalavā, ma vaavaai atu ma ua tau le feagai le pupula atu i nei faatagata ua faailoa mai.
Ua a’oa’o mai Iesu, i le tagata faamaoni e moomia ai lona faailoa atu i le
avea ma auauna lelei, faapea le agaga moni e tatau ona avatu i le Atua.
E ese le faigofie o le autilo i le isi tagata ma ona vaivaiga, nai lo le vaavaai
ifo i o tatou tagata.
I le tusia o o tatou ata, e tatau ona a’oa’oina i tatou ina ia tusia o tatou ata
moni e le gata i se aso se tasi, a ia faifai pea. Ia faia se api e tusitusi ai na
faailoa ou ata i au uō, ma latou faailoa mai le faamasinoga taua, ma toe maua
ai se vaaiga faamaoni tatou te iloa ai o tatou ata ma toe faatonuina ai i tatou.
O fonotaga, i le olaga faale-Agaga e ala i le faamafanafana atu, o se tasi lea o
mafutaga taua, e a’oa’oina ai i tatou e iloa ai e le tagata le agaga moni e tatau
ona ola ai. E ui lava ona tatou faataitai i uiga moni e avea ai ma tagata o lona
malo. peitai, tatou te mulimuli pea i faatonuga e tusa ma o tatou lagona, i aga
ma faatinoga, ma tuuina atu i le Atua alofa ma lana amiotonu, o le Alii e
tonu ai o tatou manatu.
Tatalo: Le Alii e, ua e silafia lo’u tagata e pei ona ou i ai nei, ia e faailoa
mai le vaaiga tonu e tatau ona o’u faia, ma va’ava’ai atu ia te Oe le Atua
alofa, ona o a’u ua tumu i uiga masesei. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia maua sau asiasiga e te oo atu ai i fale mata’aga, ma
ia e iloa le faa-tagata e pei ona faailoa atu. O le a se a’oa’oga ua e maua ai?
49
Aso Lua - Me 24, 2016:
“Toe faafouina o le malamalama ua i totonu ia te oe.”
Tusi Faitau: Luka 11: 33 – 36.
Matua – Luka 11:34-35, “O mata, o le moli lea o le tino; o lenei, pe afai ua
lelei ou mata, e malamalama uma ai lou tino; a e afai ua leaga, e pouliuli ai
lou tino. O lenei, ia oe, nei pogisa le malamalama ua i totonu ia te oe.”
O le a se va’aiga a Iesu i le mata e pei ona saunoa i ai? Po o fa’atatau ea i le
mata e pei ona tatou iloa, po o le fa’atatau i le vaega o le tino tatou te pupula
ai?
O le saunoaga a Iesu e loloto lana a’oa’oga ina ia tatou maua. O le mata, o le
va’aiga lea i totonu - e oo atu i lou loto ma le mafaufau - e faapea ai ona
tatou iloa o auala ma faatinoga.
Pe afai e soifua manuia le mata – ona avea lea o le tagata atoa e suluia e le
malamalama, e tonu ai le vaai, e tupu ai le iloa, faapea faaiuga lelei.
Pe a lē lelei lau vaai, pe fa’atamala foi ma le ano i ai, ma faamaonia e lē
atoatoa lau vaai, ona avea lea o le poto ma mea ua le fa’aaogāina.
E toatele i tatou e talitonu, o le iloa i le vaaiga i le tino ma le loto, e fesoota’i
i le soifua maloloina, faapea le tupu mai o ma’i, e te faalogoina pe lē
faalogoina foi.
Pe a oo ina tagata matua, ua le atoatoa le vaai e pei ona masani ai, e tele i
latou e moomia le fesoasoani ina ia lelei le vaai.
E faapea foi ona mautinoa le lelei o le mata i totonu o lou loto, ina ia
faatumauina le atoatoa ona lelei. O le vaaiga faale-Agaga, e moomia le toe
faatonuina, le toe faaleleia, faapea le faamalamalamaina. E faapea foi alii
foma’i o loo faia galuega e maua ai la tatou faalogo, e moomia foi e i latou le
agaga e faia ai galuega, e pei ona tatou o atu ina ia faafouina la tatou vaai.
O le agaga na te aumaia foma’i lelei mo o tatou loto. O upu e faamalōlō,
faapea ai le faafouina o lau vaai. O le foma’i e lē galue na o ia, a e faapea foi
le faamoemoe i le galuega a le lotu o loo i ai tagata mafatia, o tagata uma ua
faia le galuega o le ta’ita’i, ma faatonu mai, ina ia manuia ai lau savaliga.
Tatalo: O oe lava o le puna o le iloa ma le poto, ia e faatumuina lo’u mata i
totonu e lelei ai la’u faalogo ma la’u vaai, ina ia o’u faatino galuega o lenei
aso. Amene
Mafaufauga Loloto: Pe faapefea ona e faamasino lou olaga i le tino faapea
le ola faale- agaga i lau vaai? O le a se mea o loo e mo’omia ai le faaleleia o
lau vaai?
50
Aso Lulu - Me 25, 2016: “Vaai ma le talitonu, talitonu i lau vaai.”
Tusi Faitau: Ioane 20:1 -10.
Matua – Ioane 20:1b,4b-8, “...Ua alu ane ai Maria le Makatala ... ua vaai
atu i le maa ua aveeseina i le tuugamau. ... ua alu ia Simona Peteru ma le
tasi soo sa alofaina e Iesu, ... “Ua latou aveeseina le Alii i le tuugamau;
matou te le iloa foi le mea ua latou tuuina ai o ia.” Ona ulu atu lea o le tasi
soo na muai oo i le tuugamau, ua vaai atu, ona talitonu lea o ia.”
O le tala lelei a Ioane, ua taua tele lea i le faatusa o le va’ai. O le valaau ua
valaauina ai ona soo. “O mai ia, ina matamata.’’(Ioane 1:39). O loo fetalai
Iesu i ona soo faapea ma tagata uma.
O le tasi faailoga i lenei molimau, o le tagata na fanau mai ma le tauaso, a o
lenei ua faapupulaina (Ioane 9), o le talanoaga na a’oa’o atu ai Iesu i le uiga
poo le natura faatuatua faamaoni.
I lenei faitauga, ua o’o atu so’o i le tu’ugamau, ma ua latou vaaia o le
tu’ugamau ua tu’ufua. Ua faamatalaina e Ioane so’o na latou vaaia, ma
muamua Maria, faapea ma soo, a e na mulimuli atu Peteru, ma taualuga i le
molimau i le fuaiupu e 8, “Ua vaai i latou uma ma talitonu” O se vaaiga taua
lea i le oo atu o soo, ua vaaia muamua e soo ma talitonu. Ua vaaia le
tuugamau ua tuufua, ma manatua ai le fetalaiga a Iesu e uiga i lona ‘Toe tu
mai,’ ma mautinoa ai ma talitonu i le Alii ua toetu mai o Ia.
E faapea foi ise vaaiga e tatau ona tatou ola ai, i le talitonu muamua e ala i le
faatuatua, e tupu ai lo tatou iloa. O upu lau iloa a le alii o Anselm “faith
seeking and understanding”; e le o le iloa o mea uma e tupu ai le talitonu. E i
ai i latou e talitonu peitai, e faapea foi i latou e itiiti lo latou malamalama. O i
latou e faapea, e tu’ueseina i latou mai le faatuatua.
E pei o le au soo na vaaia le tuugamau tuufua, e faapea foi i tatou ua tatou
vaai ma le lē atoatoa e pei ona faailoa mai peitai, o le ‘emo o le uila ua
faapea ona faamalamalama ai le lalolagi, ua lava lea e faamalamalamaina ai
la tatou vaai.
I lenei taimi, tatou te savavali pea i le pogisa ma le faatuatua, ma talitonu i
mea uma ua tatou vaaia.
Tatalo: E mamao i matou ma lau Afio peitai, ua e faailoa mai ina ‘ia o maia
ma ia matamata’. Aumaia le faatuatua matou te iloa ai foliga o lau afio ma
iloa ma mulimuli ai. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a sou manatu, poo le talitonu e tupu ai le
faatuatua, pe le faapea?
51
Aso Tofi - Me 26, 2016: “Vaaia ma lou lagona.”
Tusi Faitau: Ioane 20: 24-29.
Matua – Ioane 20:27,28,29, “Ona fetalai atu lea o ia ia Toma, “Au mai ia
lou tamatamai lima nei, vaai mai fo’i i ou luma: … ‘aua fo’i e te masalo
vale, a ia e faatuatua,” Ona tali mai lea o Toma ia te ia, “Lo’u Alii e, ma
lo’u Atua e!” Ua fetalai atu Iesu ia te ia, “Toma e, ua e faatuatua, auā ua e
vaai mai ia te a’u. Amuia o e lē vaai mai, a e faatuatua mai pea.”
O nei talanoaga i le iloa ma le vaai manino, ua ta’ita’iina atu ai i tatou i le
faatuatua e faasilisili lea i o tatou manatu. Ou te fiafia ia Toma, ma lona lē
tālia o faailoga o Iesu e pei ona ta’ua, sei iloga e tu’u ona lima i a’ao o Iesu,
faapea lona itu. O le vaaiga e le atoatoa lea i le vaaiga a Toma, auā o le
tagata na te fia pai atu, ma lagona le tino o Iesu o le tagata ua pai mai i lona
tagata, ma maua ai le mafutaga ma ia.
E ui ina faaigoa e Iesu, ‘o Toma le masalosalo’, o le upu moni lea i le vaaiga
a Iesu, a o a’u ma lau vaai, e sa’o le vaai manino a Toma. Auā o le faatuatua
e le maua faafuaseia lea, poo le faatuatua e tupu mai i le poto masani, a o le
faatuatua e tatau ona tuuina i ai le loto atoa ma ona manatu. Tatou te lē vaai i
le Alii na o le vaai, peitai e vaai i ai ma le loto atoa ma talitonu ma le
manino, i le Alii ua faaali mai.
E faapea foi la tatou vaai i le faatuatua, o le faatuatua o lo’o i ai le auai o Iesu
i lona tino ma lona toto ua mafuta faatasi ma tatou. E faapea foi ona
valaauina i tatou, ma manava mai o lona agaga, ma tatou lagona le pai mai o
lona tino ma aai faatasi ma Ia i aso uma.
Tatalo: Seia e mafuta mai ina ia le gata i le vaai, a ia matou lagona le pai
mai a lau afio ma faalogoina lou siufofoga. Amene
Mafaufauga Loloto: Ia tuuina atu ou lagona uma i lenei aso a o fetalai mai
le Alii i mea uma tatou te faia.
Aso Faraile - Me 27, 2016: “O mea ua leva ona fia vaaia e agelu.”
Tusi Faitau: 1 Peteru 1: 8 – 13.
Matua – 1 Peteru 1:8-9, “... tou te iloa atu o ia, a o loo faatuatua ia te ia, tou
te olioli ai ma le fiafia e le matalatalaina, e silisili ese lava; e maua foi le
iuga o lo outou faatuatua, o le faaolaina lea o o outou agaga.”
E telē lagona o le ‘naunau o le loto’ i lenei tusi faitau. O le naunau o perofeta
faapea tagata vaai i le fia iloa o le o’o mai o le faaolataga lenei ua faailoa mai
ia Keriso Iesu; e faapea foi le naunau o le au Kerisiano ina ia iloa Keriso
lenei ua maua i le faatuatua, e ui ina latou te lei vaaia o Ia i lona tino; e
faapea foi le naunau o agelu e pei ona faamauina i le (f12) o mea sa naunau i
52
ai agelu latou te fia iloa. O agelu sa latou siomia le laoai a le Atua i le ao ma
le po peitai, na latou le iloa le poto silisili o le Atua. E faapea lava o tatou
tagata tatou te naunau atu i mea tatou te lei oo atu i ai. O le naunau o le loto,
o loo faamatalaina ai le olaga o le Kerisiano. Ua tele mea ua tutupu mai i le
lalolagi faapea i tatou, o uiga e le talafeagai ma le silasila a le Atua. Peitai, ua
tatou talitonu ma finau pea, e faailoa le olaga faatuatua o le tagata.
E i ai le fa’aete’etega i le tagata pe afai e faia e le Alii mea uma ua tatou
valaau atu ai, auā, o le vaaiga o le a tupu, o le tagata ua lē avea ma se tagata,
ua le gaoioi lona loto, e oti foi ma le maua le faaali mai le poto o le Atua
silisili ese.
O le naunau atu i le mea ua tatou le maua, o loo i ai ma le tigā, peitai o le
vaaiga o loo tosoaina ma tupu tele ai le malosi ma faatupuina ai lo tatou
naunau atu i mea o loo tatou fia maua.
O se tusi e sili ona taua, po o le ata tifaga, poo se pese ta’uta’ua, e le faamalie
ai le loto ua tatou fia maua ma fia vaai i le matagofie o mea uma. Peitai, o se
vaaiga ua tupu tele ai le naunau i le manatu fia iloa.
E faapea le vaaiga i le Atua, o le tele o mea ua tatou tofotofo i ai i le
matagofie ma le saolotoga na Ia faia ai i tatou, ua tupu tele ai lo tatou fia iloa
o lona faaatoatoaga, poo o lona faaali tino mai. O lea foi lo tatou
faanaunauga, ma tatou auai faatasi ma faanaunauga a le au agelu.
Tatalo: O oe lava, o le Alii e le oo atu agelu ia te Oe, ia e faatupuina lo’u
naunau ou te iloa ai lou matagofie ma lou silisili ese, ia tupu ai pea le alofa ia
e Oe. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia e manatua lou faa-naunauga i le asō. E faapefea le
musumusuga a le Agaga i nei mea uma?
Aso Toonai - Me 28, 2016:
“Vaaia lo’u tuafafine ma lo’u uso e pei ona silasila i ai Iesu.”
Tusi Faitau: 1 Ioane 4:13-21.
Matua – 1 Ioane 4:20, “Pe afai e faapea mai se tasi, “Ou te alofa i le Atua,”
a e ‘ino’ino i lona uso, o le pepelo lava ia; auā o le le alofa i lona uso ua ia
vaai atu i ai, e le mafai ona alofa o ia i le Atua ua ia le vaai atu i ai.”
Tatou te le o vaaia le Atua i o tatou mata peitai, o loo tatou vaaia o tatou uso
ma tuafafine o loo mafuta faatasi ma i tatou. O le fesili, poo e vaaia ma le
loto fiafia e pei ona vaai ai le Atua i ai latou, e pei ona faia e le Atua?
E ese le vave o la’u faatele, ou te faataoto ai auala ou te alo’ese ai ma o’u uso
ma tuafafine o loo faalavelave mai. Ou te alo’ese ma le tagata aisi, o loo
53
faalavelave mai i luga o ala tetele auā o le a le maua ai lo’u filemu. Ou te lē
fiafia foi i se tagata a’oga e tu’itu’i mai i lo’u potu, e aveesea ai lo’u
mafaufau ma le galuega o loo faia.
Ou te talitonu ua avea lou tagata ma tagata lē lelei ma pei a fai atu le olaga
manuia, ona ua o’u le maua le alofa o le Atua e alofa atu ai i tagata. I le
soifuaga atoa o le alii o Van Gogh, e fiafia lava e vali ata o tagata matitiva
peitai, o ata o tagata o loo soifua ai ma galulue faatasi ma latou i mea o loo
‘eli auro ai i Borinage, Belgium, o nisi o ata sili ona ta’uta’ua.
I le valiina o foliga i le lanu enaena faapea le efuefu, ua faailoa ai foliga
mata-ita. Peitai, ua faailoa mai le mamalu ma le matagofie o le tagata o loo
feagai ma galuega. O nisi ata e lagona lona pai mai, o le ata o lima o tagata,
faapea ata o pea seevae, o lima o loo avatu le viiga faapea le pa’ō o seevae a
o faia a latou galuega.
O le vaaiga i nei galuega taua, ua faagaeetia ai le tagata e vivii atu i le Atua
ona o tagata ua faailoa mai le faia o a latou feau.
Tatalo: Le Alii e, o lē ua vaaia ou foliga i mea uma na e faia, fesoasoani
mai ina ia ou iloa lou auai i lo’u uso ma le tuafafine, ma o’u avatu ai le
mamalu i ai latou e pei ona e faia i tagata. Amene.
Mafaufauga Loloto: Feiloa’i ma le Atua i lenei aso, ma faapea foi ona e
feiloa’i atu i tagata uma. Ia avea le asō e faia ai se talosaga e talosia ai tagata
uma ma manatua i latou.
Silasila i le Agaga o le Alii
3. O le silisili’ese o le alofa.
[Saunia e: Kate Hughes - NRSV]
Na galue Kate Hughes i le ekalesia i Aferika i Saute mo le 14 tausaga. Ina ua foi ane i
le UK, sa galue o se tusi-tala sa’oloto, e fesoasoani faapitoa i le Mataupu Silisili
faale-Atua; mulimuli ane ua faaopoopo ana galuega faale-mafaufau i tulaga e aafia ai:
tusitusiga faatatau i faato’aga laau, a’oa’oina o ta’ifau, fesuiaiga o le tau, mataupu i le
va fealoa’i a e maise o mataupu e aafia ai fesootaiga faale-tagata (tane & fafine). O
loo nofo o ia i se nofoaga faapitoa i le Coventry [nofoaga], e galue fesoasoani i
mafutaga faitele, ma failauga fesoasoani i le Ekalesia Anglican.
Aso Sa - Me 29, 2016: “Faaa’oa’o ia mafai ona va’ai.”
Tusi Faitau: Mareko 8:22-26.
Matua – Mareko 8:23b-24, ...[Iesu] ua fesili atu i ai, po ua na iloa se mea.
(24). Ua tepa a’e o ia, ona fai mai lea o ia, “Ua ou iloa atu tagata ua faapei
o laau, o loo savavali.”
54
Ua faaalia ia Iesu foliga o le Atua le Tama---o i na tatou te vaaia ai foliga o
le Atua. O le mataupu lea o le a tatou manatunatu i ai i lenei vaiaso: Pe na
faapefea le silasila atu a Iesu i tagata. A tatou faitau i molimau tusia mai
Evagelia e fa, tatou te iloa ai na silasila atu Iesu i ona so’o.
Ua le o se vaaiga e faigofie ona faamatala. Aua foi, o lo tatou faaa’oa’o e
vaavaai e faapei o le silasila a Iesu, ua le o se tulaga e faapei ona masani ai. I
le amataga pe a taumafai ia manino le vaai, e peiseai o loo faaletonu le
mafaufau, ua faatusa o ni laau e savavali e le o tutu mau. A e mulimuli ane, e
faasolosolo malie mai le to’a o le vaai---e le gata i le vaai mamao, a e faapea
foi i le vaavaai ifo ia te ‘oe lava: O i tatou o tagata, o fanau i le silafaga ati a
le Alii le Atua.
E i ai le sa’olotoga i le tagata, peitai, ua aafia i le leaga o le agasala; e tatau
ona a’oa’oina ia iloa le leaga ma ‘alo’ese ai. E faapei o le tauaso na mua’i
nenefu lana vaai, a e ina ua maua le togafiti e faapupula ai, ua oo ina iloa atu
le lalolagi agasala. A e o le lalolagi e le tuulafoa’iina, e ui ina pogisa ona o le
agasala, a e o le alofa saili mai o le Atua e ala ia Iesu Keriso, ua toe
faapupulaina ai lo tatou to’ilalo i le manumalo e ala i le togiola na IA saunia
mo i latou uma ua salamo ma faatuatua i le Togiola ua saunia.
Tatalo: Le Alii e, ia e faailoa mai i o matou loto, ia manino la matou
vaavaai, e le gata i lo matou a’oa’o atu o le Tala Lelei, a ia sili ona a’oa’oina
i matou i lou lava finagalo tonu. Amene.
Aso Gafua - Me 30, 2016: “Po o le a le mea e ao ona fai?”
Tusi Faitau: Mareko 10:17-23.
Matua – Mareko 10:21 .... Ua silasila atu Iesu ia te ia, ua alofa atu ia te ia.
O totonu o le Coventry [nofoaga] o lo’o tu ai le malumalu tele lava faaonapo-nei, e tu latalata ane i tulaga-fale o malumalu mai anamua sa faaleagaina i
ona po o le Taua II a le lalolagi. O le mea muamua lava e te vaaia pe a
ulufale i le malumalu, o le ata tele o loo faapipii i le puipui o le fale i le itu i
sasa’e. Sa tusia e le tagata e igoa ia Graham Sutherland, o le ata o le Keriso e
la’ei pa’epa’e, o lo’o sisii a’e ona aao e vivii, peiseai e faamanuia po’o le
tatalo foi.
E tosina la’u vaai i fofoga o Keriso, o se vaaiga e uiga ‘ese lava i la’u vaai.
E foliga o lo’o silasila sa’o mai ia te a’u, ma ua ia silafia mai a’u. Ua na
silafia mea uma ua tatou pogisa ai, i soo se itu o le soifuaga e o’o lava i o
tatou agaga. O fofoga e silasila mai i le alofa ma le agalelei. Ua silafia e le
Alii so’o se vaega o le soifuaga o loo tatou o i ai, i mea ua tatou vaivai ai ma
pogisa ai la tatou vaai; o lo’o alofa ma agalelei, e saili mai pea ina ia
lavea’iina i tatou.
55
O fofoga o Iesu o lo’o faaalia i le ata, o fofoga e atagia ai o lo’o i ai le
faamoemoe. O le faatusa o le silasila atu a Iesu i se tasi o taule’ale’a mau’oa
ua sau ia te Ia. Ua na silafia o lo’o i ai se mea ua vaivai ai i lona olaga, o le
ala lea o lona saili mai ia Iesu ma le faamoemoe e mapu ai. Ua silafia e Iesu
ana agasala ma mea ua vaivai ai; ua na silafia mea ua mafatia ai i lona lava
olaga; ua na silafia foi le auala e toe suia ai mai le leaga i le lelei.
Ua tupu le alofa ia Iesu ina ua iloa atu lenei taule’ale’a. Aua ua silafia e ia le
ala e faafouina ai le olaga o lenei taulealea, mai le olaga tuai i le olaga fou; e
maua ai e ia le soifuaga sa’oloto mai le saisaitia, a e sa’oloto i le alofa ma
auauna ai i lona Atua. A e ui i lea, na tupu le loto faanoanoa ma le agaga o le
alofa, ina ua fulitua mai le taule’ale’a ona o lo’o tumau pea i le olaga tuai.
Tatalo: Le Alii e, o lou alofa e te silasila mai ai i lo matou vaivai ma le ola
tuinanau pea i uiga tuai ua matou agasala ai. Aapa mai ou aao alofa, e
lavea’i mai ina ne’i o matou fano i le leaga o le agasala. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a se mea e te faia,c ina ia e vaai e faapei o le
silasila a Iesu?
Aso Lua – Me 31, 2016: “Va’ai ma le alofa.”
Tusi Faitau: Mataio 20:29-34
Matua – Mataio 20:34, Ona mutimuti vale ai lea o le alofa o Iesu, ua pa’i
atu i o la mata; ona vaai loa ai lea o la mata, ona la mulimuli mai ai lea ia
te ia.
Sa ogatotonu Iesu i le motu o tagata. Ina ua ia faalogo atu i le tagi a
tamaloloa tauaso o loo nonofo i tala ane o auala, ona ia saili atu loa lea ia te i
laua. Ina ua ia vaai atu ia i laua, ona alu ane ai lea o Iesu ma fesoasoani atu ia
te i laua. O nei tauaso o ni tagata e leai ni galuega, ae ‘aisi i tagata mo tupe
ma mea’ai e tausi ai i laua. O le mutimutivale o le alofa o Iesu mo i laua, ua
lē ona o le tauaso, ae ona o le vaai alofa i le lē atoatoa o le malosi, ua
faapogai ai lenei ituaiga soifuaga; ua silafia e Iesu le aoga o i laua pe ana
mafai ona la vaai. Ae ina ua vaai loa o la mata, ua la mulimuli atu ia Iesu, ma
ua la tala’i atu le lelei o Iesu e ala i lona faamaloloina o i laua.
Peitai, o lo tatou iloa o a tatou amio sesē ma a tatou faaletonu, o mea ia e
mafai ona tauaso ai lo tatou vaai i le Atua, ma tatou lalafi ai mai ia te ia. E
silafia lelei e le Atua o tatou tagata, o tatou lelei ma o tatou faaletonu, o le
malosi ma le vaivai, ma e saili mai lava le Atua ia i tatou, ina ia tatou liliu
atu ia te ia mo lona faamalologa sili. O lo tatou vaai manino i lo tatou
mafutaga ma le fesoota’iga i le Atua mo le taimi muamua, o i na o le a tatou
maua ai le malosi e mulimuli ia te ia i taimi uma.
56
Tatalo: Le Atua e, ua e silafia le tauaso o matou loto i lau Afio. Ia e silasila
mai i lo matou pogisa ma le alofa, ma ia e faamaloloina i matou. Amene.
Mafaufauga Loloto: O a ni ‘mea pogisa’ (blind spots) o loo e iloa ia te oe,
faapea lou mafutaga ma le Atua? O le a sau mea e fai, o le a foi se mea e faia
e le Atua e faatatau i lea tulaga?
Aso Lulu - Iuni 1, 2016: “Ia tatou vaavaai ma le iloa lelei.”
Tusi Faitau: Luka 15:17-24.
Matua – Luka 15:17b-21 ... A o a’u, ou te matelaina. O le a a’u tulai ma
alu i lo’u tama, ou te fai atu ia te ia, ... ua ou le toe aoga ona ta’ua o lou
atalii; ...
O le ata o lo’o i totonu o le Malumalu tele i le Coventry, o se ata e matua tele
lava---o le ata pito tele lea i le lalolagi ua tusia i se nofoaga e tasi. I le va o
aao o le Keriso o lo’o nofo i lalo, e iloa atu ai foliga e peiseai o se tagata. O
se tasi lea o vaega o le ata tele, e ui ina foliga e itiiti i le vaai a e o foliga lava
o le tagata ola.
O se tasi o faatinoga e ao ina a’oa’oina ai i tatou, ia mafai ona vaai e faapei o
le Alii, ia tatou vaavaai ifo ma le faamaoni ia i tatou lava. Ua faamaoni le
tusi-tala o le Kenese: ina ua faia le ulua’i tagata e i ai faatasi ma le mana’o ia
tutusa o ia ma le Atua. E tatau ona “tatou faapea ifo ia i tatou lava”, e faapei
o le ui’i na lagona lona sese, ma na iloa e le tatau ona faatusatusaina o ia i le
Atua---e le toe aoga ona ta’ua a’u o sou atalii po’o se afafine. O le upu
moni, e le mafai le mafai lava, ona faatusaina lo tatou faatauvaa i le silisili
ese o le Atua.
A e o loo faailoa mai i lenei ata tele lava, e i ai foi ma le isi tulaga. O foliga
o le tagata ua ta’ua i luga, o lo’o faamalumalu i ai le Keriso; o aao o le Alii o
lo’o faamalumalu ma puipuia ai. O le faatusaina o i tatou, e faapei o le ui’i
na lagona le loto salamo, tatou te toe foi atu ai i le Atua alofa, na te
faamalumalu ma puipuia i tatou nai le leaga o le agasala. Sa le’i manino i le
ui’i uiga alofa o le tama, ua na le mafaia foi ona vaai e faapei ona iloa mai e
le tama; ua mafaufau le ui’i i lona faasalaga e tusa ma lona leaga, ua le aoga
ona ta’ua o se atalii, a e o se tasi o auauna po o se nofopologa.
Peitai, o le lagona sa i le tama i lenei tala: Ua faataua le ata o le atalii ua toe
fo’i mai i le olaga saogalemu o i le aiga. A o foliga o le tama, o lo’o tu i le
ala ma faatalitali atu, ua fia fusi mai ma opo mai e faamafanafana i le atalii
lea ua toe fo’i mai. E to’aitiiti i tatou, a e o lo’o tele avanoa i le maota o lo
tatou Atua alofa.
57
Tatalo: Le Atua alofa e, aapa mai ou aao alofa e fusi atu i matou i lalo ifo o
‘apa’au o lou alofa tunoa, e malu ai i matou. Amene.
Mafaufauga Loloto: E faapefea ona e iloa atu le Atua o ia o le Tama, a o
‘oe o se atalii po o se afafine? E i ai se fesootaiga ua e iloa?
Aso Tofi - Iuni 2, 2016: “Pe afai ua na o ‘oe ua iloa le taimi.”
Tusi Faitau: Luka 19:41-44.
Matua – Luka 19:41, Ua latalata o ia, ua silafia e ia le aai, ona tagi ai lea o
ia.
O Aslan o le faatusa o le Atua e pei ona faamatala le tala-fatu mo tamaiti, e
faatatau i le malo faataulaitu o Narnia; na tusia lea tala e le polofesa i le
mata’upu silisili tau le Atua, o C.S. Lewis lona suafa. I totonu o lea tusi, o
lo’o faamatalaina ai ‘Liona o le Lalolagi’ (SPAC, 2012), o lo’o faatalanoaina
e Rowan Williams ma tau sailiili ia Aslan ini uiga ma ni ona lagona, atonu e
maua mai ai se malamalamaga lelei e uiga i le Atua o Kerisiano.
O Aslan, ua faapei o le Keriso lea ua tusia i le ata tele i Coventry, e atagia
mai ai foliga o le alofa ma le agalelei, o le iloa foi ma le malamalama. O
foliga o le alofa e atagia ai le faamaoni, o le pogai lea e usiusita’i ai e
ta’utino le amiotonu ma faailoa le salamo mai amioletonu.
Peitai, o Aslan - po o le Atua foi - o le alofa e le o se mea e maua i le poto
a’oa’oina. E ola i le ta’ita’iga mai lana lava faasinoga ma lana amiotonu. Na
te le faamalosia pe ‘una’ia tagata ia usiusita’i ia te ia, e le mafai ona suia ana
tulafono ina ia tosina tagata ia te ia. A le manatu tagata i mea tutupu i o latou
tua’oi, ma tete’e ini suiga tatau, ma pogisa o latou manatu e talia le Atua---e
le faapupulaina e le Atua o latou mata; a e fesoasoani ini ala e faapupula ai o
latou mata, ma tuu atu e faia la latou lava faaiuga.
Na tutulu loifofoga o Iesu i le manatu i e o lo’o pogisa pea, i latou e le
lagona le fia pupula. Na tutulu loifofoga o le Alii le Keriso ona o tupulaga
faimai o le a aafia, ma le olopalaina o le a o’o i ai Ierusalema i sauaga a le
malo o Roma i le 70 T.A.
Ua foai mai e le Atua le sa’olotoga i le tagata e filifili ai, e filifili po’o le lelei
po’o le leaga, e le mafai ona toe suia ia mea-alofa mo le tagata. E tumau le
Atua i lona finagalo, peitai, e silasila ma le alofa le Atua ona o mea-alofa na
foaiina mai mo le soifua lelei, a ua le faaaoga tatauina e le tagata.
Tatalo: Se’i pupula o tatou mata e vaavaai i le amiotonu mai le Atua. Ia
tatou iloa atu le amiotonu ma le taitaiga tatau mai le Atua. Amene.
58
Mafaufauga Loloto: Po ua e iloa ‘ea le tiga o le finagalo o le Atua? O le a
sau mea a fai e tusa ma tiga o le Alii? e faapei ona tutulu loifofoga o Iesu?
Aso Faraile - Iuni 3, 2016: “O fea na e iloa mai ai a’u?”
Tusi Faitau: Ioane 1:40-52.
Matua - Ioane 1:48, Ua fai mai Natanielu ia te ia, “Na e silafia a’u ifea?”
Ua tali atu Iesu, “Na ou iloa ‘oe i lalo o le mati, a o le’i valaau atu lava
Filipo ia te ‘oe.”
Ua faailoa mai i lenei tusi faitau ni vaaiga se lua a Iesu. Sa vaai Iesu ia
Peteru ma faailoa e i ai le faamoemoe e avea ma taitai. Na silasila foi Iesu i
se tulaga e le’i o’o atu i ai: e pei ona ta’ua i le fuaiupu 42. O le aso na soso’o
ai, ua silafia e Iesu o Natanielu, ma faailoa ai le tagata ua ta’ua i le fuaiupu
47.
Na nofonofo filemu Natanielu i lalo o le laau o le mati, aua ua na o ia lava.
Ua faate’ia le o’o ane o Filipo, ma faamatala sa feiloa’i ma le Mesia---o se
faamatalaga o le loto fiafia! O le tali ua maua: “E mafai ‘ea ona tupu o se
mea lelei mai Nasareta?” (f.46b). Na silafia e Iesu o Natanielu o se tagata
faamaoni ia te ia lava ma lona talitonuga i le Atua, e faapei o se Isaraelu
moni. Ua faaali e Natanielu lona loto talitonu ia Iesu, ma ua na mautinoa le
faamaoni o le finagalo o Iesu. (taga’i: f.49).
Ua faaalia i lenei fesootaiga le o gatasi o le loto o Natanielu ma le finagalo o
Iesu, aua ua manino le fesootaiga i le vaai. O le iloa moni o le tagata ia te ia
lava, ua le o se tulaga faigofie lea. Pe tusa e faatasi po’o le faalua ona ou
vaavaai i tagata ua mafai ona faatinoina lenei tulaga, ou te iloa ai i ina le
lagona to’amalie e talia lenei tulaga. E talia ma le fiafia---i soo se tulaga e
fetaia’i ai---e lagona le fia faafetai i le Atua i lana faasinoga tonu. O mea
uma o le olaga e faamoemoe i ai, e le faapopoleina pe atuatuvale, a e filemu
e ala i le faatasi mai o le Agaga Paia. E faapena foliga na vaaia ia Natanielu
a o nofonofo ma le filemu i lalo o le laau o le mati.
Tatalo: Le Alii e, faailoa mai ia te i matou lou finagalo tonu, ma ia mafai
ona matou faailoa atu lea lava tala lelei i le lalolagi o tagata. Amene.
Mafaufauga Loloto: E faapefea ona e iloa lou faamaoni ia te ‘oe lava? E
faapefea foi ona iloa lou faamaoni i lou Atua?
59
Aso Toonai - Iuni 4, 2016: “O le vaai o le fesoasoani foi lea.”
Tusi Faitau: Ioane 19:25b-27.
Matua – Ioane 19:26a, Ua silasila atu Iesu i lona tina, ma le soo ua alofaina
e ia, ua tutu mai...
E le taumate na silasila atu Iesu i e sa latalata ia te ia i le satauro, a e le’i
manino i sana vaai ona o lo’o feagai o ia ma ona mafatiaga. E ui lava sa le
mautinoa i lava silasila, a e sa mafai ona taga’i toto’a i tagata e to’alua, o
Maria ma Ioane, ma mafaufau i ai lona finagalo.
Ua tatou mafaufau i lenei vaiaso, pe faapefea ona silafia i tatou e lo tatou
Atua e ala i le Keriso, ma taumafai e a’oa’oina ai i tatou. A e ao ina
faaeteete, o lo tatou vaavaai e faapei o fofoga o le Alii o se tulaga e
mata’utia. E le na o le vaai. Atonu e vaaia---e iloa so’o foi---ona e fia iloa
lelei ma taumafai e tali po’o se a se mea a fai. Afai o le a umi ona faatali, e
le tatau ona tuua’iina i se sese.
I le amataga o lo’u 20’s tausaga, sa ou i ai i le aai o Lonetona mo se a’oa’oga
i le tolu vaiaso. O lo’u ulua’i Aso Tofi lava, sa vave ona ou sauni e pu’e le
pasi ina ia ou maua le vasega faale- ‘Au Saili e faia i le malumalu. A o o’u
faatalitali pea ma le loto naunau i se pasi, sa ou vaai atu i se tina matua lava
o lo’o savali ane, ma tau toso ane lana atigipusa pepa. Sa ou vaavaai lava ia
te ia, peitai, o lo’o alu tele lo’u mafaufau i le oo ane o se pasi.
O le isi Aso Tofi na soso’o ai, na toe tupu foi lea lava vaaiga e tasi: na savali
ane le tina matua a o o’u faatalitali mo se pasi. Peitai, ua i ai le eseesega i
la’u vaai faalua, o le tina ua matua lava, ua le malosi lona tino, ua tau le
mafai ona toso le atigipusa. O le mea lea, ua ou taumafai e fesoasoani ia te
ia.
E le’i mamao lava se taimi, a e taunuu ane loa le pasi ou te malaga ai ona o
loo lava pea le taimi. O le vaai e faapei o le silasila mai o le Atua, e aofia
faatasi ai ma tiute e tatau ona faataunuu e fesoasoani ai i e ua vaivai ma
puapuagatia.
Tatalo: Le Alii e, ia e faasino mai ia ou vaai e tusa ma lou silasila mai i o
matou mana’oga. Amene.
Mafaufauga Loloto: Afai ua e fia vaai e faapei ona silasila mai le Atua, ia
e ole atu ia faamanino lau vaai e iloa atu ai nisi o loo manaomia lau
fesoasoani. Amene.
60
Faitauga i le evagelia a Luka
3. O Iesu i lana tala lelei: o ana faamalologa
[Saunia e: Alesana Fosi Palaamo - NRSV]
E faiaoga Alesana i le a’oga faafaifeau i Malua, Samoa, i le Mataupu Silisili faaleAtua, e faapitoa i galuega faatino. O le Faifeau Samoa (F.S.) i le Ekalesia
Faapotopotoga Kerisiano i Samoa. O ana a’oa’oga, su’esu’ega ma sailiiliga, ua aofia
ai le galuega tala’i faamisionare, a’oa’oga faa-Kerisiano mo tupulaga talavou, tausiga
o ekalesia i nuu, faasologa o tapuaiga, ma le galuega faufautua faakerisiano. Ua
mae’a ana mataupu a’oga i lona faailoga o le PhD i le A’oga Faafaifeau o Massey
University, Niu Sila. E tele ni ‘aulotu po’o ekalesia i Niu Sila o lo’o fesoasoani i ai
faafautua, a e maise lava i tagatanuu mai motu eseese o le Pasefika o loo nonofo ma
aumau i le aai o Auckland, N.Z.
Aso Sa - Iuni 5, 2016: “Faaauau pea le fesili.”
Tusi Faitau: Luka 11:1-13.
Matua – Luka 11:10, Aua ai se ole atu, e maua e ia; o le saili, e iloa e ia; o
le tu’itu’i, e toina mai ia te ia.
O se tasi o lu’itau iloga i tiute o le galue faafautua, o le sailia lea po o fea
tonu o i ai le faafitauli o lo’o sailia mo e ua aafia. O le sailia la po o fea le
pogai, e tatau ona tele fesili a le tagata fautua; ona faaopoopo lea i ai ma
fesili a le ua talosaga i se fesoasoani.
O le tagata talosaga, e tatau ona faamaoni ana fesili, e le faigofie ma e
ma’ale’ale faamatalaga e tatau ona tagai i ai ina ia iloa le pogai. Afai o a’u o
le fautua, e a o ona saili le faamaoni o molimau, ia taumafai e ‘ave’ese
faamatalaga tau faasese, ia galulue faatasi ma le ua talosaga ia mafai ona
maua ni molimau taua ma le aoga. O faasologa o nei taumafaiga, e faapei o
se fugalaau ua tupu a’e mai le pogai; e auaua’i ona matalatala mai i tua ma
aga’i atu lava se ia iloa le matagofie o i le ogatotonu.
Ua a’oa’o mai Iesu ia tatou iloa ona tatalo, e pei ona faailoa mai i le Tatalo a
le Alii: Tatalo ia foa’i mai mea ua tatau ma le aso, tatalo ia faamagalo a tatou
agasala, e pei ona tatou faamagalo atu i e ua fai ma o tatou fili, tatalo ia
taitai’ese i tatou mai le agasala. Ua a’oa’o mai Iesu ina ia tatou saili, ma ia
taumafai e saili ma tu’itu’i atu pea; ia faaauau pea fesili aua e tatala mai ai le
faitotoa o faamanuiaga. O le talitonu ma le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, o
le faitotoa moni lea e ui atu ai i faamanuiaga e ao ina tatou maua pe a fai
tatou te saili ma le faamaoni.
Tatalo: Le Atua e, ta’ita’i i matou ia matou ui tonu i le ala e maua ai lou
alofa tunoa, o le faitotoa o le manuia ma le filemu. Amene.
61
Aso Gafua - Iuni 6, 2016: “Ia faailoga le sapati.”
Tusi Faitau: Luka 6:6-11.
Matua – Luka 6:9, Ona fetalai atu lea o Iesu ia te i latou, “Ou te fesili atu ia
te outou, pe tatau ‘ea i le sapati ona agalelei, pe agaleaga, po o le faaola, po
o le fasioti?”
O le ola a’e ma nofomau i le aai o Sini, Ausetalia a o itiiti lava, o le Aso Sa
ua le o se aso ta’alo mo le to’atele o tagata Samoa. Ua faavae lea olaga i
luga o le talitonuga o lo’o tusia i tulafono na tuuina mai ia Mose, e tatau ona
faapaia ma malolo ai ina ia mamalu.
O le tagata ta’alo o Michael Jones o le ‘au lakapi o le All Black e i ai lona
pito Samoa, e ta’alo mo le ‘au a Niu Sila. E malolo o ia i Aso Sa e le ta’alo
ai, ona e tausisi o ia i le talitonuga faale-lotu. E ese mai ia Michael Jone, e le
gata i agavaa e ta’alo ai i le lakapi, a e tausisi foi i le talitonuga faale-lotu ia
le taalo i Aso Sa. Sa ou le mulimuli ai i lea talitonuga ina ua ou taalo mo le
‘au a le Iunivesete o New South Wales i le vaega i lalo ifo o le 21 tausaga i
le aoauli o le isi Aso Sa.
O lea taaloga sa ‘ou lavea ai, e tatau ona ‘ave a’u i le taavale ia togafitia i le
falema’i. Mulimuli ane, sa oo ia te a’u se lagona: Po ua mafua ‘ea ona ou
lavea ona ua ou solia ma le faamamaluina le Aso Sa? O le fesili e tula’i mai
pea, po’o le a tonu le faatinoga e faailogaina ai le sapati, e tusa ma le
talitonuga faa-Kerisiano i aso nei: E tatau ‘ea ona ta’alo, po’o le faigaluega
foi i le sapati?
Na fetaia’i Iesu ma lea lava ituaiga o fesili i ona fo’i tausaga---pe tatau ona
fai se galuega faaola i le sapati. O lea faatinoga, sa le talia e ta’ita’i o le lotu,
ua latou faauiga ua soli le tulafono e tusa ma le tausiga o le sapati.
Ua tatou malamalama i le galuega sa faia e Iesu, e tusa ma le faamaloloina o
le ma’i i le sapati: O le galuega ua faia i le sapati mo le lavea’iina ia maua le
ola, a e le o le tuu ai pea e leai se galuega faaola e o’o ina uma ai le ola. O le
lu’itau mo i tatou i lenei a’oa’oga, ia tatou iloa le eseesega o itu faafesaga’i
taua e lua---ola po’o le oti.
Tatalo: Le Alii e, a’oa’o mai i matou i ala tonu e tausia ai le aso sapati.
Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia fesili ifo ‘oe ia te ‘oe: Pe maua ‘ea le ola pe afai ou
te faatinoina lenei tiute i le sapati?
62
Aso Lua - Iuni 7, 2016: “Lau o le laau e ola ai.”
Tusi Faitau: Luka 7:1-10.
Matua – Luka 7:7b, ... A ia o’o mai sau fetalaiga, e faamaloloina ai la’u
auauna.
O le faamaloloina o se ma’i e le tasi se auala e faatino ai, ma e eseese fo’i
ituaiga ma’i. O ni isi gasegase e faaaoga vailaau ma togafitiga ua maua i nei
ona po e faate’a ai le ma’i. O isi foi e maua le malosi i le faaaogaina o lau o
laau, o tino ma sua o laau, ma isi lava togafitiga e maua i le si’osi’omaga.
E taatele i Samoa ituaiga o togafitiga e faaaoga ai la’au-ola. E pei o lau o le
laau ua igoa o le “Ti” ---o lona igoa faapitoa, o le “Cordyline terminalis”, e
ta’ua foi e nisi o le “lauti”. Ua faaaoga tele i gasegase tau i le ulu (ao) po’o
tiga o le tino. E tuu lauti i totonu o se pesini vai malulu, po’o le uu i se
faguu, ona faasolosolo ai lea ma fofo malie i itutino o lo’o tiga; a e maise o
le ulu ma tuamata pe a fai o tiga. O le aoga o lenei laulaau, o le lauti, o se
togafitiga ua masani ai tagata Samoa mai le tele o tupulaga ua mavae atu; e
fai lea ma vaifofo i le tele o aiga Samoa.
E ese le saunia o laau ma lau o laau e togafiti ai gasegase o le tino, a e iai foi
taimi e faaaoga ai ni faaupuga po’o faamatalaga e fai ma vaifofo. E ese foi
ma le logo malie i lagona o le tino pe a fai e fetufaa’i ma se tasi ua e talitonu
ma faamoemoe i ai mo se vaifofo i ou faafitauli, e peiseai o se avega mamafa
ua matuu ese atu.
O Iesu o le fai-faaaliga i le finagalo o le Atua i le lalolagi. O le ta’ita’i o le
to’aselau o vaega’au a le malo o Roma, e to’a 100 fitafita na te pulea, ua
latou talitonu o Iesu o le Foma’i o foma’i. O le mea e ofo ai, ona ua
malamalama le ta’ita’i o le to’aselau i le mana o Iesu, o lona faatuatua i lea
mana e mafai ai ona fetalai Iesu e faamaloloina ai lana auauna. Tatou te
maua ia Iesu le mana e faamalolo ai so’o se tiga ma so’o se faigata, pe a
fetalai mai e faamaloloina ai.
Tatalo: Le Ali e, ia faaatoatoaina ia i matou le faatuatua e talia ai
faamalologa uma i o matou tiga ma faigata, pe a e fetalai mai. Amene.
Mafaufauga Loloto: Po ua e faalagolago ‘ea i vailaau ma togafitaga ua
maua e foma’i po’o tagata fai-vai, e ‘ese mai lou faatuatua i le Alii?
63
Aso Lulu - Iuni 8, 2016: “Aua e te tagi.”
Tusi Faitau: Luka 7:11-17.
Matua – Luka 7:13, Ua silasila atu le Alii ia te ia, ona mutimuti alofa lea o
ia ia te ia, ua fetalai atu ia te ia, “Aua e te tagi.”
E tele lava mafua’aga e tagi ai le tagata. E tagi ona o le ita, e tagi foi ina ua
faamuta le mafutaga ma se ua pele i le oti. O isi e tagi ona o tiga i le tino,
po’o ni mafatiaga o le loto ua le mafai ona tetee. E tagi ona o le loto fiafia,
ua faagaeetia lagona ona o se tulaga ua maoa’e sa le fuafuaina. E i ai nisi, e
fetagisi ona ua vaavaai i tagi a isi tagata. O faamatalaga a isi tagata, e le
fetagisi lava latou, e pei ona fai mai ai le isi o a’u faauo. E i ai le tagi e le
faamaoni (faataga-tagi), aua o loo taumafai e nana se mea faaletonu e musu
nei iloa.
O le tagi o se tulaga e faamaoni i le soifuaga faale-tagata. Pe afai o lea, E
faapefea ona, Aua e te tagi? Mo le to’atele, e i ai ni faatinoga e fesoasoani e
faamafanafana i le loto. E tofu le tagata ma auala e mafai ai ona faatino, e
avea ia faatinoga ma uiga e masani ai le tagata lava ia.
O le fafine ua oti lana tane sa feiloai ma Iesu ua ta’ua i le tusi faitau, ua
faaalia ia te ia uiga masani faale-tagata pe a fetaia’i ma puapuaga, e pei o le
oti o si ana tama e to’atasi. Ua tagi o ia. A e o le mana o fetalaiga a le Alii,
lo tatou Faaola, o le pogai lea e ao ai ona, “Aua e te tagi.” O le faasinoga
lava lea e tasi mo e ua talitonu ma faatuatua i le mana o Keriso e mapu ai i
taimi faigata; o le alofa ma le agalelei o le Alii na te faamafanafana mai i
taimi e lu’itauina ai i tatou i le tele o faigata o le olaga nei. O lo tatou
faatuatua i le Keriso, o le Alii na te foa’i mai le faamafanafanaga i o tatou
loto mafatia, ma oo ai ina tatou lavatia, “Aua e te tagi.”
Tatalo: Le Atua o faamafanafanaga, fesoasoani mai i o matou loto mafatia i
puapuaga e tele o le olaga. O lou Agaga Paia e to’afilemu ai i matou i
tofotofoga ma faaosoosoga a le alii o le lalolagi. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le tagi o se tulaga masani e tali atu ai i aafiaga o le
mafaufau. O fea se aso lata mai na e tagi ai? O le a se faiga e uma ai lou le
toe tagi?
64
Aso Tofi - Iuni 9, 2016: “O ai lou igoa?”
Tusi Faitau: Luka 8:26-39.
Matua – Luka 8:30, Ua fesili atu Iesu ia te ia, ua faapea atu, “O ai ‘ea lou
igoa?” Ua fai mai o ia, “O Lekeono”; aua ua ulutino ia te ia temoni e
toatele.
Ua tofu i tatou ma temoni i totonu ia i tatou lava. Atonu e le o le ituaiga
temoni e faaosoosoina le tagata ia ola telenoa, tagata e le nofo i se aiga a e
noanoa i filifili ma nofonofo i le fanua-oti, e faapei o le taulealea na feiloai
ma Iesu i le tusi faitau. E uiga tutusa temoni uma, temoni ua saisaitia i tatou
ia ola tetee i ala faale-Atua. O se lu’itau mo i tatou i aso faisoo, ia
faato’ilaloina temoni ina ia mafai ai ona faatoilaloina le leaga i le lelei.
O le taulealea na feiloai ma Iesu, ua na o ia lava mai le to’atele. E matua
to’atele lava temoni na ulutinoina o ia. O lona aiga ma ana faauo, e o’o lava
i e ua nonofo tua’oi ua manana’o e tuli ese. Ua leai se mea e maua ai sona
aiga, ua na o ia lava e nofo toatasi. A e ina ua feiloai ma le Alii, o iina na ia
lagona ai ua le nofo to’atasi. Ua foliga mai ua fesuia’i, ua peiseai o Iesu ua
faafesaga’i ma tenomi e tele. O le faai’uga ua tulia temoni i fafo, ua
faata’ape’apeina i le mana faamalolo ma le ofoofogia o mea ua faia e Iesu.
E faapea foi i tatou, e le tuulafoa’iina i tatou, e ui i nisi taimi ua tatou manatu
faavaivai ma tau solomuli ona o le tele o tuatuano’a o le olaga ua fesouaiina
ai i tatou---o taimi e faapea ane ai, ua leai so tatou faamoemoe. Peitai, o le
faatuatua tatou te iloa ai o lo’o mafuta mai pea le Atua i taimi uma. A oo
mai taimi e lu’itauina ai i tatou i fesuiaiga o le olaga, o le Atua e fesoasoani i
a tatou filifiliga. Pe a fai ua manatu ifo ua aunoa ma le Atua, o le Agaga o le
Atua e musumusuina o tatou loto ia toe fo’i i le Atua e ona i tatou. Pe a tatou
faavaivai, o le Agaga Paia o lo tatou Fesoasoani sili.
Tatalo: Le Atua e, pe a matou faavaivai ma tauau ina solomuli, ia e faatuina
i matou i le malosi o lou Mana. Faamanatu ia i matou e te mafuta mai pea i
aso ma taimi uma o matou olaga. Amene.
Mafaufauga Loloto: O ana fea taluai nei na e lagona ai lou nofo toatasi? O
loo mafuta mai lou Atua ia te oe i taimi uma.
65
Aso Faraile - Iuni 10, 2016: “Matelāina i le fia ola.”
Tusi Faitau: Luka 8:40-56.
Matua – Luka 8:55, Ua toe foi mai lona agaga, ona tulai loa lea o ia; ua
fetalai atu foi o ia, ia avatu ni ana mea e ‘ai.
O le tusi faitau mo lenei aso ua faatusaina: o le tala e uiga i le “saguisi”
(sandwich). O le tala e amata i le tala, o le tala fou ua faamatala, a e faai’u i
le isi tala sa fai muamua. O lona uiga, ua faapei o se saguisi: o papa falaoa e
lua a e tuu ai i le va isi mea’ai, ua tolu vaega---ua tupu le mana’o e ‘ai ai ma
ola ai le tagata.
O toona’iga i Aso Sa pe a mae’a le tapuaiga, o se uiga ua masani ai mafutaga
e i ai ni talitonuga e faamanatu. E mafuta faatasi ma faasoa tala ma mea e
tutupu, talanoa e uiga i le lauga a le faifeau, o mea tutupu i le va fealoai, a e
pito taua le ta’umamafa ia tele ni mea’ai. E ui o ta’umafa o mea’ai e taua, o
le mafuta ma fetufaa’i i talitonuga ma mafaufauga faa-Kerisiano, o se tasi lea
o tulaga taua e faatupuina ma atia’e pea.
Muamua lava a e le’i faia le tapua’iga, e le manatunatu lava i se taua o ni
mea’ai. I le amataga a e le’i alo atu i le faatinoina o le tapuaiga, ou te le o
lagona se fia tago atu ini mea’ai. Ou te le o mautinoa pe o se tulaga e
fesootai ma neula (nerves) ona o loo muamua se galuega e tatau ona faatino,
a e o le mafaufau ini mea’ai e le o i ai lava se manatu i ai. O le taimi lava e
mae’a ai le tapuaiga, e vave ona lagona le fia ta’umafa. Ua ou talitonu, o le
taimi lava e mae’a ai se taumafaiga sa aafia ai le mafaufau, le tino ma le
agaga, po’o ona ua faamaloloina mai se gasegase sa aafia ai, o le taimi tonu
lava lea e lagona ai le fia ‘ai.
I se taimi faapitoa, na faamaloloina e Iesu le afafine o le ta’ita’i Kerisiano na
oti. Mulimuli ane, ua finagalo le Alii e tatau ona maua se mea e ‘ai. Na
faamaloloina foi e Iesu le fafine sa mafatia ma tigaina i le ma’i i vaiaso ua
mavae i luma o le motu o tagata. Na naunau lenei fafine e fia maua se
faamalologa, a e ona o lona faatuatua tau lava o lona pa’i atu i la’ei o Iesu e
malolo ai. O nei tala e lua o loo faaalia ai le matelaina o le tagata ia maua le
ola. Ma o ia foi tala e lua, na faataunuuina ai e Iesu le faamalologa e tusa ma
le mana’o o le tagata e fia maua le ola.
Tatalo: O le Atua lava na te faataunuuina mana’oga o le tagata e tusa ma le
mana’o ia ola i aso taitasi. Amene.
Mafaufauga Loloto: O a mea sili ona naunau i ai lou loto i le olaga nei? Po
o le mau’oa, tino maloloina, po’o le poto faanei-onapo? A e faapefea lou va
fealoa’i ma isi?
66
Aso Toonai - Iuni 11, 2016: “Se’i toe faailoa mai.”
Tusi Faitau: Luka 9:37-43a.
Matua – Luka 9:41, Ua tali atu Iesu, “Le tupulaga le faatuatua ma le
faapi’opi’o, ou te i ai ia te outou, ma onosai ia te outou seia afea? Ina ‘au
mai ia lou atalii iinei.”
O le a’oa’oina o le mafaufau e ala i le vaavaai o mata ma faalogo i taliga, o
se faasinoga ua masani ai tagata Samoa. O tupulaga laiti e vaavaai i
faatinoga e faia e tagata matutua o le aiga, e aofia ai tina ma tama matutua, o
tausoga matutua, o nisi o le ‘au aiga---ia mata’i lelei pe faapefea ona faatino
ma galueaiina tiute ma matafaioi tatau o le tagata. Ua aofia ai le vaavaai i le
pusaina o le umu ma tapenaga eseese ua masani ai Samoa, e faapea foi i le
vaavaai i le saunia o kuka eseese o ta’umafa, a e maise o le faalogo ma vaai i
tiute tau’ave o matai po’o ta’ita’i o le aiga, e aofia ai ma matua i le tama ma
le tina.
E saili ni i’a ma figota i le sami, ia iloa alo ma faatonutonu le paopao ma isi
auala e faia ai faiva masani, o faatinoga uma ia e iloa i le vaai ma le faalogo.
O ia auala uma e aoaoina ai tupulaga talavou i tiute ma matafaioi e ao ina
faia, o iina e fausia ai le mafutaga fesootai o le tama i le atalii, po’o le tina
foi i le fanau-teine. O ia fesootaiga e aoaoina ai pe faapefea ona faatino ma
fausia galuega tau-lima, e le gata i le itupa o taulelea, a e faapea foi i le itupa
o teine. O se faataitaiga: Pe a fai ua tonu ma lelei ona a’oa’o ma faasino e
ala i le vaai ma le faalogo, o le a le taumate le lelei ma matagofie le
faatinoina o tiute ma matafaioi mo e ua a’oa’oina.
A e i ai aso o le galuega tala’i a Iesu, a e maise e sa fai ma so’o o Iesu, ua le
o malamalama i le mea e tatau ona fai. E faapei o le onosai a le tama po’o le
tina Samoa i le faasinoga o fanau, e faapea lava le galuega fita sa faafeagai
ma Iesu e ala i ana faataoto ma vavega; o le faamaloloina o e mama’i;
faatula’i i e pipili ma tauaso ua pupula, e oo lava i le tuli’esea o temoni i le
mana o lona fofoga i upu ma tala.
E ui i lea, sa le malamalama nisi e toatele. E manaomia se isi avanoa o
faasinoga e faia e Iesu ina ia savavali tonu ai. Sa le iloa o ia taumafaiga uma
o loo lotolotoi ai le finagalo o le Atua e ala ia Iesu Keriso: o le finagalo e i ai
le mana e faamalolo ai, e faatamaoaigaina ai, e toe faatula’i mai ai; o le Atua
e faapalepale ma onosai se ia malamalama ma iloa e le tagata ona faatuatua
ma savali i le ala tonu. O le Atua alofa, ua na auina mai lona Alo Pele e
toatasi ua fai ma Togiola mo agasala a le lalolagi uma, e ala ia Iesu Keriso.
Tatalo: Faafetai le Atua e tusa ma lou finagalo alofa i le tagata agasala. Ua
tele au faaaliga e ala i lou finagalo alofa, lea ua matou manuia ai. Amene.
67
Mafaufauga Loloto: Po ua e fiu ‘ea ona o e ua le malamalama e ui lava ina
lelei le faasinoga? Onosa’i, aua o le finagalo o le Atua e tumau pea le alofa.
Faitauga o le Luka
4. Ua faasoasoa mai a Iesu: avanoa mo e matitiva.
[Saunia e: Samuelu G Ngaihte --- NLT]
Na soifua mai Samuelu i le setete o Manipur, i le itu pito i sasa’e o Initia, e tua’oi ma
le malo o Myanmar. Sa nofo o ia i New Delhi mo le 12 tausaga, ma faigaluega ai i le
faalapotopotoga ua igoa o le, Touch India Trust, e fesoasoani faapitoa i tupulaga
aooga i le iunivesete ma tupulaga matutua ua faigaluega. Ua soifua o ia e saili i le fia
malamalama i le uiga o le faatuatuaga Hindu ma ona talitonuga, a e o loo suesue foi
ma sailiili mo lona faailoga (degree) i le Oxford Centre for Mission Studies, Oxford.
Ua aoaoina o ia i le faatuatuaga Evangelical Baptist Convention, o le faatuatuaga pito
tele lea i tagatanuu i le itu i matu-sasa’e o Initia.
Aso Sa - Iuni 12, 2016: “O ai ua faamanuiaina?”
Tusi Faitau: Luka 4:14-19.
Matua – Luka 4:18a, Ua i o’u luga le Agaga o le Alii, aua ua na faauu mai
ia te a’u e folafola le tala lelei i e matitiva; ...
So’o se tagata ua masani ona faimalaga ua na iloa lelei lava le suiga o lagona
pe a oo ina sopoia se tuaoi. A oo ina e toe foi i le aiga, e te foi ma le iloa fou
e mafai ona e faasoa atu ni tala lelei i tagata o lou nuu; o uiga masani ia e
faamaonia ai ua ia te oe se malamalamaga fou ua faaopoopo e mafai ona
faaaoga mo le manuia lautele.
Ina ua ou foi ane i le aiga i Initia mai Oxford taluai nei, sa ma feiloai ai ma
se alii toso-taavale (rickshaw). E tusa ai ma le iloa fou lea ua
faatamaoaigaina ai a’u, o le loloto o lou mativa faaleagaga e faapei ona ou
iloa nei, e leai lava se isi auala e mafai ona faailoa mai ai ia te a’u. Ina ua
mae’a la ma talatalanoaga, o iina na ou iloa ai o le tamaoaiga faale-Atua o
loo faasoa mai pea i aso taitasi, e faapei ona ou maua lenei malamalamaga
fou mai se alii e faatauvaa ma maualalo i manatu o le toatele.
O le vaiaso lenei, o le a tatou mafaufau ia Iesu ma lona amana’ia o e
matitiva. O le “mativa”, e mafai ona a’oa’o mai mea ua tatou vaivai ma
matitiva ai ina ia faatamaoaigaina ai i tatou. O se tasi manatu, tatou te vaivai
uma ma matitiva, e mana’omia lo tatou faalagolago atu i nisi, o le pogai lea e
tatau ai ona fefaasoa a’i o tatou lagona.
Ua le o le finagalo o Iesu ia faatelevave le faatinoga o vavega. Ua na a’oa’o
mai e uiga i le tagata mativa i se tulaga e malamalama ai e ua faalogologo
ma vaavaai, e pei foi o lana silasila i le ua mafatia, o le tauaso ma e ua
tuulafoa’iina, a e maise i tatou uma i mea ua tatou vaivai ai ma matitiva ai.
68
Tatalo: Le Atua e, ia faailoa mai mea ua matou vaivai ma tauaso ai, a e
maise lava i lau amiotonu. Pe a manino ma lelei la matou vaai, ia matou
taitai le lalolagi pogisa i lou finagalo. Amene.
Aso Gafua - Iuni 13, 2016: “O le tamaoaiga e faula’i i le lagi.”
Tusi Faitau: Luka 12:13-21.
Matua – Luka 12:15, Ua fetalai atu foi o ia ia te i latou, “Ia outou, ia leoleo
outou ia te outou aua le matape’ape’a; aua e le ola se tasi i le tele o ana
mea ua ia te ia.”
I nai tausaga ua mavae atu nei, sa ou asiasi ane ai i le itumalo i matu o Initia
ua igoa o, Jaunsaris, e nonofo i atumauga o Himalays, Himachal Pradesh, ma
le itu i matu o Uttarakhand. Ona pau le tamaoaiga na faasoa mai, o lo latou
olaga faifai malie ma tala fiafia i faatasiga i taimi e aai ai i totonu o nai
tama’i fale’ie pumoomoo; ua ou iloa ai, o i na e fausia mai ai fesootaiga pito
mafanafana o le tasi i le isi.
O lo latou agalelei ma le alofa, o ni uiga tuufaafeagai ia ua ou iloa ai lo’u
mativa, ma le tamaoaiga ua latou ola ai. Peiseai o le ata lea o le tamaoaiga e
fau ma soloi i le lagi. Ua tatou i ai nei i se olaga e faaopoopo uiga fou e tusa
ma auala fou o fefaataua’iga, ua aafia ai foi ma uiga masani o le soifuaga o
aso taitasi. O se talitonuga le faamaoni pe afai o le tamaoaiga, e faasino i le
tagata ua na maua mea pito taugata o le olaga. Ua avea le na ma mea ua
naunau tele ai le tagata e maua le tamaoaiga i auala ia, a e avesese ai le uiga
moni o le upu tamaoaiga.
O ia aafiaga faale-tagata ua ta’ua, ua faigofie ai ona tupu le matape’ape’a i
mea-totino a isi tagata, ma fua ai le manuia i se “ata faatusa” e le’i mautinoa.
Ua toatele tagata moomoo ua pa’u’u i se olaga le faatuatuaina ina ua saisaitia
o latou lagona i le moemiti, ua taofia ai le saili atu i le tamaoaiga moni o loo
faula’i i le maota o le Atua i le lagi.
O le valaau ina ia liliu’ese i ia mafaufauga, ia aua nei saisaitia i le mana’o
tele ma le loto tu’inanau. O loo i ai le oloa ma le tamaoaiga sili i le mafutaga
faatasi ma lou Atua. E le faatusaina i ai le tamaoaiga faale-lalolagi i le ‘oa
tele i le lagi---o le manuia e i ai le fiafia ma le olioli, e faavavau lava.
Tatalo: Ia faatuputeleina lo tatou faatuatua ma le loto talitonu, o loo i aao
alofa o le Keriso toe-tu le manuia e tele lava. O le tamaoaiga moni, o loo
faula’i i le Maota i le lagi. Ona o Keriso Iesu. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a ‘ea sau upu i le tamaoaiga pito sili ua ia te oe i
lenei taimi? Pe aafia ai lou va faafeagai ma lou Atua?
69
Aso Lua - Iuni 14, 2016: “O le alofa ma le agalelei moni.”
Tusi Faitau: Luka 14:1-14.
Matua – Luka 14:12-14, Ua fetalai atu foi o ia i le na tala’i mai ia te ia, “Pe
a e sauni se faigaai, po o se talisuaga, aua e te tala’i i au uo, po o ou uso, po
o tagata o lou aiga, po o tagata mau’oa tou te tua’oi, nei latou toe tala’i mai
foi ia te oe, ona tauia mai lea o oe. Peitai o oe, pe a e sauni le faigaai, ina
tala’i ia i e matitiva, i e mumutu, i e pipili, ma e tauaso; e manuia ai oe; aua
latou te le mafaia ona taui mai ia te oe; a e tauia oe i le toe tutu mai o e
amiotonu.”
E masani pe a fuafua se faatasiga taua, o le au valaaulia e filifili mai ia i
latou e i ai se fesootaiga ma le matai o le fiafiaga: o tagata e fesootai faaaiga, o uo ma aumeamamae, poo o e masani i galuega. E faapogai lea faiga,
ona e i ai le masaniga fesootai e faigofie ona malamalama lelei ai. E
faamalosia ai le talitonu i le va fealoai, e faatupu ai foi le lagona mafanafana
e leai ma se popole. O ia ituaiga o faiga o mafutaga e saogalemu ma mautu, e
tumau le iloa ma le lagona o mea ua masani ai, e le popole i ni lu’itau e
faaopoopo mai.
Peitai, o le mea pito taua i lenei ituaiga fesootaiga, e i ai le vaivaiga o le
fesootaiga o le tasi i le isi i se faamoemoe i le ‘auai mai o le tala’iga o le
Agaga Paia. O le valaaulia o e matitiva, o gugu ma e pipili, ma tauaso (i.e. o
tagata e le faigofie ona feagai ma lenei ituaiga faatasiga), ua le o se valaaulia
ina ia foai atu ia i latou se mea. A e o le valaaulia o se lu’itau ina ia tatou
saili atu ia iloa le ala tonu o le alofa le faatua’oia. O lenei ituaiga o sailiga, e
faatupu tele ai le fia faalogo ma manino atili ai le iloa.
O le ‘auai o le tagata mativa ma le pipili i le faiga’ai, e faateleina ai le fia
faalogo i le ‘auai mai o le Agaga Paia. O le taimi tatou te faagaloina ai le
manatu e faitauina i latou nei, o le Agaga o le Atua e musumusuina i latou,
ma o ina e amata ai o tatou lagona fou e uiga i le alofa ma le agalelei e leai
sona tua’oi.
Tatalo: Valaau i le Atua ina ia faateleina ia te ‘oe ma lou aiga le agaga o le
matamau e ala i le alofa ma le agalelei i e ua ta’u faatauvaaina i o tatou
manatu. Amene.
Mafaufauga Loloto: O le a sou lagona e uiga ini au taliga-malo e leai se
manatu mai i lou alofa ma lou agalelei? O le a se aoaoga e te maua mai ai e
uiga i le alofa ma le agalelei le faatuaoia?
70
Aso Lulu - Iuni 15, 2016: “Ua tatou matitiva lava.”
Tusi Faitau: Luka 16:19-31.
Matua – Luka 16:27-29, Ona fai atu lea o ia, Lo’u tama e, ou te faatoga atu ia
te oe, ina ia e auina atu o ia i le aiga o lo’u tama; aua e toalima o’u uso; ina ia
molitino atu ia ia te i latou, nei latou o mai foi i lenei mea puapuaga. Ua fai ane
Aperaamo ia te ia, O ia te i latou Mose ma le au perofeta, ia latou faalogo i ai.
I le atunuu o Initia, e i ai e matitiva, e i ai foi e mau’oa, a e o le va o ia itu ma’oti
e lua, o lo’o ola ai le to’atele e galulue ma mapu i tulaga masani o aso taitasi, e
aunoa ma se manatu ane i le soifua matitiva o le toatele. A e masani lava, afai e
aafia se tasi ini faigata ona o le mativa, ma’i po’o ni puapuaga, ona faatoa
lagona loa lea e i ai se tiute poo ni matafaioi e tatau ona fuafua i ai. Ua faapena
se faatatau i le tala ia Lasalo ma le mau’oa, a e faaopoopo i ai le isi foi taua ma
le aoga o lenei tala, ua faamanatu mai ai se faasinoga lelei mo le tagata galue.
E ‘ese mai i le na a’oa’oga, e faapea o a lava mea tatou te faia i le olaga lenei, e i
ai lona taui i le ola atali (e tali tutusa ma le talitonuga faa-Hindu), o mea foi
tatou te faia i le olaga nei, e faaalia ai le fesootaiga faale-tagata i le lalolagi lenei.
O le mea lea, pe afai tatou te fulitua ma faatuatuana’i i e matitiva, i e mama’i, i
latou ua faatauvaa i le manatu o isi; ma afai ua leai se manatu e i ai lava so latou
aoga---ona oo ai lea ina galo ia i tatou e faafofoga le Atua i le faatusa o ana
galuega mamana.
E i ai uiga masani faale-tagata e mama le manatu i le si’ufofoga o le Atua pe a
auala mai i e matitiva, e faaopoopo i ai ma le faagalogalo o le siufofoga o le
Atua e auala mai i ana auauna e faapei o Mose ma le au perofeta, o tulaga sa
mua’i usiusitai i ai.
Tatalo: Faaolaola mai o matou manatu e faataua tagata uma, aua e i ai lou
Agaga i au galuega uma o le foafoaga. Amene.
Mafaufauga Loloto: O a nisi auala ua e manatu e faalelei atili ai lou va fealoai
ma ou tua’oi? E faapefea ona auala mai le finagalo o le Atua ia te i latou?
Aso Tofi - Iuni 16, 2016: “O uiga masani faale-tagata.”
Tusi Faitau: Luka 18:1-14.
Matua – Luka 18:14, Ou te fai atu ia te outou, na alu ifo le na tagata i lona fale
ua ta’uamiotonuina, a e le faapea le isi; aua o se faamaualuga ia te ia, e
faamaulaloina lea a o le faamaulalo ia te ia, e faamaualugaina lea.
E tele ina tatou fia su’esu’e ma sailiili i le fia iloa o olaga o e ua fai ma o tatou
ta’ita’i. E i ai a tatou fesili masani pe a talatalanoa, e fai ma ta’iala e iloa ai le
tulaga o loo i ai isi tagata, pe a fia malamalama ai. E faapei o lenei: O ai lou
tama? O le a sou iloa i le mea lea? O la’u fesili atu lea. E le alu vale se taimi e
71
saili ai fua le tagata ua masani ai! O le mea pito taua o loo fia iloa, po o le a se
aoga o mea ia e faatonu mai tatou te faia.
O se uiga masani o le olaga o mea ia e te faia, o mea foi na e te fia sailiili ai i isi
tagata, e oo lava i lou va feagai ma lou Atua. A oo ina tatou manatu ua sili lo
tatou lelei na i lo isi tagata, ona fai lea ma auala ua taofia ai se faamoemoe mo le
faalelei atili o le soifua faale-agaga. O le silafaga a le Atua e tutusa tagata uma, e
le faapito i se toatasi. E faapei o isi tagata---le ao lafoga, le faitogafiti, etc.---ua
tutusa i tatou uma i le silafaga a le Atua.
E tatau ona tatou maua le agaga o le loto maulalo e suia ai le lagona e talia le
alofa tunoa, ma ia malamalama lelei ai i le uiga moni o le finagalo o lo tatou
Atua. Pe afai tatou te fia amiotonu ia i tatou lava, ona mamao ai lea o lo tatou
faalagolago atu i le Atua, e faapea foi i o tatou tua’oi.
Tatalo: Tatou ole atu i le Atua ia fesoasoani mai i o tatou manatu faasausili, a ia
tatou maua le loto maulalo e pei ona ia finagalo ai. Amene.
Mafaufauga Loloto: Tusi se faasologa o au tatalo masani. E faafia ona e tatalo
talatalanoa i lou Atua? E fia foi au tatalo e faatatau oni au olega?
Aso Faraile - Iuni 17, 2016:
“Faalogo i le valaau mai a le Atua e ala i le mativa.”
Tusi Faitau: Luka 18:18-30.
Matua – Luka 18:22, Ua faafofoga Iesu i ia upu, ona fetalai atu lea ia te ia, “Ua
toe o le mea e tasi e te lei maua; ia e faatau atu i au mea uma, ma e tufatufaina i
e matitiva, ona ia te oe lea o le faulaigaoloa i le lagi; i le e sau, ma mulimuli
mai ia te a’u.”
E i ai se mea na maofa ai lo’u loto i le vaiaso ua tuana’i, sa ou ‘auai i le asofanau, atoaga o le lima tausaga o se tasi o tama-teine a la’u fanau---na faatino ai
le faafesuiaiga, o e na foai mai mea-alofa, a e talia foi se mea-alofa. Sa ou
mata’ina lenei fesuiaiga, ua fai ma faatinoga e maua uma ai le fiafia i e na ‘auai i
le faailogaina o le aso-fanau. Na oo ai ia te a’u se lagona, o taimi uma tatou te
foai atu ai se mea-alofa, e i ai faatasi ma se lagona e taui mai.
E masani ona tupu i taimi e foai atu ai, po’o le avatu foi o se tamaoaiga e faapei
o tupe, e i ai faatasi ma le manatu e le toe faamoemoe i se taui mai. Ua masani
le faatinoga o faafesuia’iga o mea-alofa i mafutaga faa-aiga ma faigauo, e faapea
foi i e ua galulue ma mafuta faatasi; a e fuafua gata pe a manatu e talia se
fesuiaiga ma e matitiva. E faigata ona talia se mea e foai mai e le tagata mativa,
aua e foliga e to’esea ai lo tatou tiute o le alofa atu, tausi atu, ma oo ai ina leai se
faamoemoe o le agaga alolofa i e matitiva.
72
O le foai atu o tupe ina ia talia le tamaoaiga o le a ofoina mai e le tagata mativa,
ua le o se faatinoga e mafai ona faia e tagata uma, aua ua tatou iloa ua le o le
mativa o i ai le manuia e maua i le fesuiaiga. E mafai ona tatou misia le ‘oa i le
lagi ona o sa tatou mea-alofa sa foai atu; a e aua nei o tatou matatau e talia le
tamaoaiga mai le Atua, pe tatou te manatu faatauvaa foi i auala ua saunia e le
Atua e foai mai ai lona manuia mo i tatou.
Tatalo: Ole atu i le Atua ina ia foai mai le loto talitonu tatou te talia ai meaalofa ua foai mai, a e maise o lona tamaoaiga tele o loo tatou maua i aso faisoo.
Amene.
Mafaufauga Loloto: O a ni faamanuiaga ua e maua taluai nei ona o foai sa e
faia mo nisi tagata?
Aso Toonai - Iuni 18, 2016: “O le nofoaga o e matitiva.”
Tusi Faitau: Luka 19:1-10.
Matua – Luka 19:7b ... “Ua alu atu o ia i le tagata agasala e api ai.”
O le faauigaina ma le faatulagaina o le upu, “mativa”, i nei ona po ua faapito tasi
e faatatau i e ua itiiti mea faitino e maua. A talanoaina le mataupu o le ‘mativa’,
e ono ta’ua ai lava atunuu e faapei o Initia ma atunuu ua ta’ua e “numera tolu i le
lalolagi.” A talanoa le mataupu o se fesoasoani mo e matitiva i ekalesia, e aafia
ai le uiga o le upu ‘mativa’ e pei ona ta’ua nei.
E atagia foi le uiga o le upu ‘mativa’ ma e mama’i, e aofia ai le tagata mau’oa ao
lafoga e tele mea’ai ma uaina i lona fale, a e o loo manaomia se na te faailoa le
malamalama ia te ia, e pei ona ta’ua i le tusi faitau o lenei aso. A mama le
manatu i le tulaga o e ‘mativa’ po’o le ‘mau’oa’, ona leai lea o se lagona e
fesoasoani i e matitiva po’o le mau’oloa foi. E le mafai ona maua se agaga o
fesootaiga vavalalata i le alofa ma agalelei i isi, pe a le manatunatu i ai.
O e ua manatu faatauvaa i ai ma ta’ua o e ‘matitiva’, o i latou foi ia e tumu i le
mata-alofa, e agalelei ma loto foa’i. A e o isi foi ua tatou ta’ua o e ‘mau’oa’ ma
tele le tamaoaiga, o loo aafia i le tele o isi mana’oga, e fai lea ma auala e
fesiligia ai le uiga moni---o fea tonu e ‘ave i ai le upu “mativa” po’o i latou ua
itiiti le tamaoaiga ua maua.
A oo ina manatu ifo i so tatou matitiva, o iina e taitaiina ai i le lagona e ‘auai
mai le Agaga o le Atua ia atina’e le soifua manuia o tagata uma---o loo i ai e
mama’i, a e maise i latou ua mana’omia se fesoasoani. O lagona ia e amata ai
ona faapea ane, o i tatou lava o tagata vaivai ma le agasala, peitai, o loo i ai le
Atua na te taitaiina i tatou e ala i le alofa tunoa ma le mafutaga ma IA e tumau e
faavavau.
73
Tatalo: Ole atu i le Atua ia foai mai le agaga e tupu ai le alofa ma agalelei atu i
e matitiva ma itiiti le tamaoaiga o loo ola ai.
Mafaufauga Loloto: O le a sou lagona, pe afai e alolofa ma agalelei ane tagata
matitiva ia te ‘oe ini mea ua latou maua? Pe te ita ‘ea, pe e te alofa, po’o le a
lava?
Ola faatasi ma e mama’i.
1. O faafitauli faale-agaga i e ua mama’i.
[Saunia e: Edel McClean, NIV.]
O Edel e galue e faamaopoopo, e a’oa’o atu, e faatonu faale-agaga ma fesoasoani i e o
loo aumai i le nuu o Bury, itu i matu o Manchster, UK. O loo galue nei o ia, o se ofisagalue e a’oa’o atu ma faatonutonu galuega atia’e a le Ekalesia Metotisi i Peretania; sa
galue foi mo le Loyola Hall, o le nofoaiga tutotonu o le talitonuga Ignatian, ma le
Ekalesia Fisherwick Presbyterian, Northern Ireland. E naunau lona loto i mafutaga tatalo,
e faaali atu mana’oga eseese o le tagata talitonu i le Atua, ina ia fesoasoani mai i mea ua
vaivai ma matitiva ai i le olaga nei. E maua o ia i le gasegase-tumau.
Aso SA - Iuni 19, 2016: “Ua luluina lo’u ola faale-agaga.”
Tusi Faitau: Salamo 6.
Matua – Salamo 6:2,3b, Le Alii e, ia e alofa mai ia te a’u, aua ua vaivai lava
a’u; le Alii e, ia e faamalolo mai ia te a’u, aua ua tetemu lava o’u ivi. ... a o ‘oe
le Alii e, seia afea?
O le vaavaai i le TV po’o le faitau foi i nusipepa, e le mafai ona tatou te’ena le
tulaga mafatia ua i ai le lalolagi i nei ona po. E faitau miliona tagata fia ‘a’ai,
faanoanoaga, sosola i le fia ola ma fia maua se faamasinoga tonu. Ona pau le
lavea’i i nei faigata, ua na o lagona o le gatete i le tino e o’o i ai.
A o i tatou foi, i totonu o nuu, o mafutaga masani, o tatou ‘au aiga po’o tagata
taitoatasi, ua na o le leo o le fia mapu ma ia faasaoina. Ua oo le tiga o le olaga i
puapuaga---o faanoanoaga, o le mativa, lagona o le tuulafoa’iina, ma moe-miti i
faafitauli eseese. E toatele foi i tatou o loo feagai ma mafatiaga i gasegasetumau, e faapei o gugu, o tiga o maso o le tino, ma le ola popole i le loto; o
ituaiga o faigata e le o maua ni vaifofo mautinoa e faate’aese ai. A e aafia ai
lava lo tatou ola i aso taitasi. E fetaia’i pea ma ia tiga-tumau i aso faisoo i le
mafaufau po’o le tino foi, o loo aafia ai e ua tatou mafuta i ekalesia ma nuu, ma
e faigofie ai lava ona galo ia i tatou ia tulaga uma.
O le a sa tatou tali atu faale-faatuatua i ia mea? E faapefea ona tatou ‘alo ese
mai ia gatete o tatou tino? O fea tonu le auala ma le faasinoga tatou te faatasi ai
ma lo tatou Alii, a o feagai ma ia faigata o le olaga? O mataupu ia o le a feagai
ma i tatou e ala i tusi faitau o lenei vaiaso ua tatou savalia.
Tatalo: Pe a tatou faafeagai ma puapuaga o le olaga e gatete ai o tatou tagata:
Ole atu i le Atua e fesoasoani mai, e ala i lona mana faamafanafana. Amene.
74
Aso Gafua - Iuni 20, 2016: “Ia e fesoasoani mai!”
Tusi Faitau: Salamo 22:11-20.
Matua – Salamo 22:11, Aua nei e taumamao ia te a’u, aua ua latalata mai le
puapuaga; aua e leai se fesoasoani mai.
O loo taumafai se teineititi a la’u fanau laiti ia iloa tusitusi. Ua mafai ona tusi
ni mata’itusi, ma tepa mai ia te a’u i se fesoasoani. O le taimi e uma ai sa’u
fsoasoani ini upu pe tasi pe lua, e vave lava ona fai mai: “E leai, leai, e mafai
ona tusi e a’u.” Ona faapea lava lea se’i oo ina faigata ma le mafai ona
faaauau, ona toe vaai mai foi lea ia te a’u mo se fesoasoani.
O se faataitaiga lenei o le olaga ua masani ai, e vaavaai ma sailiili i se
fesoasoani pe a gata le malosi. A e avea foi lea uiga ma avanoa e taga’i ifo ai
le tagata ia te ia lava i mea na te le mafaia. Ua tatou tutupu a’e i se olaga ua
a’oa’oina ai taitoatasi (tane/fafine) pe faapefea ona ola. E faigofie ona lagona
e i ai se mea ua faaletonu, po’o se mea foi e mana’omia ai se fesoasoani.
Tatou te ola ma le manatu tatou te mafaia ona ola i mea ua tatou iloa, a e le o
se mea tupu fua, po’o se laki po’o ona o e alolofa mai e i ai le malosi e
ta’ita’i ai i tatou e tusa ma lo latou iloa.
E manatu e i ai le tonu i ia tulaga uma, peitai, a tuu faafeagai loa po’o ai ua
mafua ai---pe ona ua pau lava, po’o le pogai mai i ou tupu’aga, ona taumafai
loa lea e saili le moni ma le tonu i le tele o masalosaloga. Mulimuli ane ua
tatou iloa o se faatinoga e mana’omia ai se fesoasoani, aua e tatau ona
su’esu’e ma sailiili. E faapei ona mua’i faaalia i lo’u afafine laitiiti, e faapea
foi ona tatou mana’omia le tepa a’e i luga e saili ai le fesoasoani. Ia tatou
faalagolago ma faamoemoe e ala i le faatuatua i le Atua, aua o le Alii na te le
tuulafoaiina le tagata talitonu ma faatuatua ia te IA.
Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai i lo matou vaivai e faaali mea ua matou
to’ilalo ai i le lalolagi o faigata ma puapuaga. Ia faamalamalamaina o matou
loto e talia lou finagalo tonu. Amene.
Mafaufauga Loloto: O fea o le olaga e mafua ai ona faigata ona saili mo se
fesoasoani? Ua e iloa o le mana o le Atua e tatala ai soo se avanoa, e le gata
ia te oe a e maise i ou tua’oi?
75
Aso Lua - Iuni 21, 2016: “Ia e faamaoni i lou Atua.”
Tusi Faitau: Salamo 38:1-15.
Matua – Salamo 38:9, Le Alii e, o loo i ou luma o’u mana’o uma; e le lilo foi
ia te ‘oe lo’u mapuitiga.
“Afai o le olaga lenei e avatu tipolo ia te ‘oe, tago e palu ai sau vaitipolo; O
faalavelave ua e sao mai ai, o mea ia e atili malosi ai”; A faaopoopo mai mea
faigata, e ono faaauau pea ia faigata.” O ni lu’itau ia e faamalosia ai le loto
faavaivai, a e maise i le lalolagi o faigata ma puapuaga o loo faafeagai ai; e
faapea foi i le sailiga o le tamaoaiga po’o taaloga, a e faale-fesootai lelei lea
ma tiga o aso taitasi i gasegase-tumau po’o ma’i foi i le mafaufau.
O le tasi tagata tusi-tala o le faatuatuaga Budda, o Darlene Cohen lona suafa,
e mafatia i le ma’i gugu, na faapea ana upu: “E toatele tagata ua fai mai ia te
a’u i le tele o tausaga: o tiga ma faigata o le mea-alofa, o faamanuiaga i
totonu o le loto, ia loto faafetai, ma ia agalelei, e maua foi le poto ma le
atamai. O le mea lea, e tatau ona faagaeetia ai le loto.”
(see
http://www.darlenecohen.net).
O nisi o taimi, e faigata ona faaali atu, “ua ou maua le taimi fiafia; ua o’o i
lo’u taimi faapitoa”---e foliga ua faailoa atu o loo lelei mea uma. Tusa pe e te
malosi i le faatuatua i le Atua, a e i ai taimi e te lagona ai le vaivai, taimi
faigata, taimi ua leai se malosi ona ua ufitia mea uma i le faanoanoa ma le
gaogao. A oo mai taimi e luitauina ai le lototoa ma le le solomuli, o fea e tua
i ai pe afai ua faalava le papupuni ua leai se isi avanoa?
O le tasi o uiga fiafia ua masani ai le fai Salamo, o le ta’u mai o mea sa
faatonu mai, ma faailoa i le Atua mea ua manana’o i ai. Ia faia ma le leai o se
mea e masiasi ai, e le tatau ona natia. Ua le fia su’esu’e le fai Salamo po’o a
o tatou lagona masani, ua le o manatu foi ina ia tatou faia le na mea. Ua le
finagalo le Atua ia tatou faafoliga. O lo’o faamafola aao alofa o le Atua ia i
tatou i mea ua tatou vaivai ma manana’o ai.
Tatalo: Silasila ma manatunatu i le mafuta mai o le Agaga o le Atua; ia
faailoa ia te IA mea ua tatou natia mai isi o tatou uso-a-tagata. Amene.
Mafaufauga Loloto: Po ua e lagona le mamafa o lou faafoliga i luma o
tagata? E faapefea ona e lagona lou le faamaoni i luma o tagata? E faapefea
i luma o lou Atua?
76
Aso Lulu - Iuni 22, 2016: “Fiafia e i ai ma masalosaloga.”
Tusi Faitau: Ieremia 8:18---9:1.
Matua – Ieremia 8:20, Ua mavae ona po o le seleselegasaito, ua uma le
tausaga vevela, a e le faaolaina i tatou.
Ia e mafaufau sa e faalogo i se faamatalaga a se tasi tagata e faatatau i lana
faaipoipoga, fai mai: “O le matua lelei lava o la ma ulugalii. Ma te loto
faatasi, e leai se finauga. Ou te fiafia i mea o loo latou faia; e le’i suia lava
talu mai le aso o la ma faaipoipoga.” Faamata ua e talitonu i nei faamatalaga
uma, po’o se faaopoopo? Afai ou te faalogo ua talanoa tagata i lo latou
talitonuga e leai lava se suiga, e tumau le lelei ma mausali le faavae, ona ou
faapea lea: “Pei lava e i ai se mea ua tupu.”
O fuafuaga lelei e i ai lava ona suiga, aua e le tumau o tatou lagona, o le
pogai lea e mana’omia ai suiga; e suia le vaai aua e le tumau le lalolagi. So’o
se fuafuaga e tatau ona tupu, e a o ona feagai ma suiga e mana’omia. Fai
mai upu a John Henry Newman (theologian): “Ina ia ola ia talia suiga, a
faalelei atili ia fai soo suiga.” Ua tonu lea taofi pe a faatatau i le ola
faatuatua, poo se isi lava atina’e.
Ona o le olaga o loo tatou o iai e mana’omia suiga, o le pogai foi lea e le
‘alofia ai suiga i lo tatou va feagai ma le Atua. O ala e feagai ma suiga e le
faigofie ma e le filemu i taimi uma, e faafeagai ma fesili e tupu foi le loto
masalosalo. E faapei o Ieremia i le tusi faitau, e oo mai taimi e le tutusa ai le
tali mai ma mana’oga sa i le loto, o le ata foi o le Atua sa manatu i ai ua le
tutusa ma le olaga ua ola ai nei.
O le tuu faafeagai o le ola faatuatua, o le ola fusitua a e le o le loto
masalosalo. A tatou fesiligia le Atua, e ta’u mai ai ua fia iloa atili le uiga o le
ola faatuatua; e talitonu foi o le Atua e i ai lona mana e mafaia ai soo se mea
ua tatou vaivai ai. A e afai tatou te le fia fulitua i le faamaoni e saili, o le tali
tatou te maua o le faailoga lava lea o le ola faatuatua moni.
Tatalo: Mafaufau i le tatalo a le tama ua ta’ua i le evagelia a Mareko: Le
Alii e, ua ou faatuatua; ia e fesoasoani i lo’u le faatuatua. (9:24).
Mafaufauga Loloto: Pe i ai se taimi i lou olaga na e lagona ai se suiga i lou
va feagai ma lou Atua? Pe i ai ni vaega o lou ola faatuatua e tatau ona sui,
ma ia suia nei loa?
77
Aso Tofi - Iuni 23, 2016: “Sa manatu i ai, o lea ua i ai.”
Tusi Faitau: Iopu 29:1-11.
Matua – Iopu 29:2, E! ta fia faapei o masina ua mavae; e pei o aso na tausi
mai ai le Atua ia te a’u.
“Sa ou talavou lava, ua talafeagai ai ma lo’u aulelei, po’o le ese oni matua,
semanu e sili ona lelei ai le olaga.” O sa’afi’afiga ia e faigofie ona tosina i ai
le mana’o loto---le lalolagi o pisinisi e faalagolago i faaaliga ma le faatosina
loto i nusipepa; o le lalolagi e faigofie ona soloi’ese i upu suamalie
taufaasese ma tala pepelo.
E moni e i ai faanoanoaga ona o mea-alofa ua le toe maua mai, peitai, tatou
te le ola ai i mea ua tuanai po’o le mana’o loto i mea o i le lumanai. Ua na o
le taimi nei e mautinoa. Ua le finagalo le Atua ia tatou ola i se isi taimi a e o
le taimi nei. Tatou te le fa’afi’afi i fuafuaga e mamao, e ese mai mea ua tatou
ola ai nei. O se faasinoga tonu lea ma lelei.
Afai o ‘oe o se tina o le fanau e le’i oo ina a’o’oga; e talitonu o le finagalo o
le Atua ia fai oe ma tina lelei, nai le avea o oe e fai ma misionare o le tala
lelei i atunuu e mamao. O isi taimi ua oo i le lagona le faamalosi, loto tele e
avea ma Kerisiano faamaoni. O taimi faapea, e lelei ona muai saili i le Atua,
po’o tonu ma sa’o o tatou mana’oga.
O le soifuaga o le taimi nei, e ono aofia ai le tele o luitau eseese. A oo mai
faanoanoaga pe aafia foi i ma’i o le tino, ona momo’o lea i mea ua le toe
maua mai, ia manatua, e tatau ona tatou ola i fuafuaga o le taimi nei. E
faatasi mai pea lo tatou Atua, o ia o lo tatou Puluvaga. Tatou te le toe
faalagolago i mea ua le toe maua mai, mea sa faamoemoe i ai, a ua lilo atu e
le toe vaaia lava. E le taumate o e sa manatu e maua ai le manuia i le taimi
nei, ua le o i latou ia; a o uso-a-Kerisiano o loo fifilemu ma tumau i le
faamaoni ma usiusitai, o iina e i ai le faasinoga tonu o le ola fiafia ma olioli e
faavavau.
Tatalo: Le Atua alofa e, fesoasoani mai ia faaaoga lou ola e tusa ma lou
finagalo i o’u aso o totoe. Ia ou talia ma le fiafia suiga taua ma aoga e
taitaiina ai a’u mo le manuia e faavavau. Amene.
Mafaufauga Loloto: O a lu’itau i lou olaga i le taimi nei? O fea ua e
manatu e feiloai ai ma lou Atua i le ogatotonu o le olaga o loo fesoua’ina ai?
78
Aso Faraile - Iuni 24, 2016: “Ua le na o ‘oe e aafia ai.”
Tusi Faitau: Mareko 5:24-28.
Matua – Mareko 5:27, Ua faalogo o ia ia Iesu, ona alu ane lea i ona tua, i
totonu lava o le motu o tagata, ua pa’i ane i lona ofu.
Ua sefulu-lua nei tausaga talu ona maua a’u i le gasegase-tumau. E le o
mafai i lo’u tino ona faailoa atu i nisi le faigata, vagana lava a’u ma foma’i o
loo vaaia a’u. E le o iloa mai e le toatele tiga o loo feagai pea ma a’u. Ua ou
masani i faalogona e oo mai pea i lea taimi ma lea taimi: o le tele o vaega o
le tino, ua le lava ona tau’ave tiga. O le mea lea e faagaeetia ai lava a’u pe a
‘ou faitau i lenei tina lototele, e pei ona ta’ua i le tusi faitau. A fuafua i uiga
masani sa i ai i na ona po, o tiga sa oo i lenei tina, e foliga ua faateleina ona o
le le amana’ia e tagata o lona nuu.
O le ola mafatia ma puapuagatia ua le o se tala e malie i le faalogo a le
toatele. O le faamaoni o tiga e oo i nisi e ono faapopoleina ai isi, e faamanatu
mai lea i itutino ua tau leai se malosi, e ta’u mai ai e le o matua saogalemu le
ola e pei ona mana’omia. O le toatele ua masani i tiga, a mae’a atu le oi, ona
faamalosi lea e vaai mai e natia ai tiga i le tino, a e maise o tiga tumau sa
onosa’ia, o le nofoto’atasi, ma le gagase sa faalogoina.
O le finagalo o Iesu e le na o le tino e faamalolo, e pei ona faia i lenei tina. O
le feiloaiga ma Iesu i le faatinoga o le faamalologa, ua o gatasi ma le
finagalo o le Alii ia mafuta ma e ua mafatia. Sa finagalo Iesu e vaai pea i le
tina e tusa ma ona mafatiaga i le 12 tausaga, e nofo toatasi ma naunau e fia
maua se fesoasoani. Sa le’i taumafai Iesu e ‘alo ona fofoga mai le tina, sa le
matamuli foi pe taumafai e sui le mataupu, sa lei taumafai e apoapoa’i ma
lototele ia te ia. Peitai, sa silasila Iesu i le tina e faapei lava ona masani ai,
na ia alofa ia te ia ma faamaonia le moni o lona faatuatua.
Tatalo: Iesu e lo matou Alii, Ia e foai mai mafaufauga lelei matou te
vaavaai tutusa ai i nisi o matou uso-a-tagata. Ia taitaiina o matou loto ia
matou maua le agaga o le alofa e faapei ona e alofa mai ai ia te i matou.
Amene.
Mafaufauga Loloto: E i ai nisi i totonu o lo matou nuu o lo’o aafia i tulaga
faigata, nofo pologa ma ola faanoanoa. Pe mafai ona e fesoasoani i se tasi o
ia tagata?
79
Aso Toonai - Iuni 25, 2016: “Ola felagolagoma’i faatasi.”
Tusi Faitau: Ioane 5:1-7.
Matua – Ioane 5:6b, 7b, ...Iesu ... “E te fia malolo ‘ea? ... Le Alii e, e leai
lava se tagata na te tuuina ifo a’u i le taelega, pe a gaepu le vai; a alu ifo
a’u e muamua ifo le tasi ia te a’u.”
“Afai e te fia malolo i lou ma’i, e mafai.” O upu ia a se taule’ale’a talavou na
ou faatoa feiloa’i i ai talu ona ia iloa lo’u ma’i i faamatalaga a tagata. E le’i
mafai ona ou vave tali i ai. E i ai vaega o le olaga mafatia e tatau ona mua’i
mafaufau i ai, ona o le ola mafatia i ma’i o le tino po’o se faigata faalemafaufau, ua na o se vaega o le soifuaga atoa o le tagata.
E lagona le alofa i lenei tagata mafatia o loo faatalitali i le taelega i Petesa, e
pei ona tusia e Mareko. “E te fia malolo ‘ea?” Ua le o se fesili e ono faigofie
i se tagata ma’i ua atoa le 38 tausaga o mafatia ma faatalitali---e moni e le
faigata ona tali atu, “Ioe”, a e o le faamalologa o se faatinoga e le faigofie.
Manatua, o le afio mai o Iesu, ua le na o se tagata savali. Na afio mai e
mafuta ma tagata ua tuulafoaiina, o e ua manatu faatauvaa i ai, ua le
amana’ia e le toatele. E lua vavega ua faaalia i le tusi faitau o lenei aso---o le
faamalologa o ma’i i le tino, ma le faamalologa o aso faisoo o le loto
maualalo mai le tuulafoaiina ma le le amana’ia e tagata.
E maua i Evagelia faamatalaga i e mama’i, o e vaivai, ma e tuulafoa’iina: o
le totonugalemu lea o le galuega faamisionare a Iesu. O se vaega taua foi lea
o tiute tau’ave faale-ekalesia. O i latou ua tuulafoa’iina ma ua le
amana’iaina, e tatau ona maua le mapusaga i mafutaga Kerisiano. O e foi ua
maua i ma’i ma faigata, e ao ona lagona le fiafia ona o e alolofa ma
fesoasoani mai; ao e sa faatinoina le agalelei atu i e ua mafatia, e tupu lo
latou fiafia ona o le loto talitonu---ua maua le avanoa e faatino ai galuega o
le tala lelei na afio mai ai Iesu e faia le finagalo o le Atua le Tama ma lona
malo.
Tatalo: Se’i manatua e ua faamaloloina, e faapea i e na faatinoina le
faaamlologa. Momoli le faafetai ma le faamanu i le Atua le Foma’i o fomai,
o le Alii o alii, ua na tausia i tatou i aso fai pea. Amene.
Mafaufauga Loloto: E faapefea ona ou maua le agaga e talia ai avanoa ua
maua mai le Atua e fesoasoani ai i e ua manaomia le fesoasoani, faapea ia te
a’u lava?
80
Ola faatasi ma e mama’i.
1. O le tamaoaiga faale-agaga o i e mama’i.
[Saunia e: Hilary Murphy, NKJV.]
O Hilary sa galuega faateine-tausima’i mo le 29 tausaga. Ona filifilia lea o ia ina ia
faauuina i le galuega tala’i a le ekalesia, sa a’oa’oina i le St. John’s College,
Nottingham, ma galuega faataitai ai i Blackpool. I le tausaga e 2008, sa avea o ia ma
faifeau fesoasoani i le ekalesia Anglican Cathedral i Bloemfontein, Aferika i Saute, e
fesootai ma nofoaga faataamilo i tua atu o le aai. A o le 2010, na faaauau pea ona
tiute faafaifeau i nofoaga o e matitiva i totonu o le aai. O lana galuega faa-evagelia, o
lona loto alofa i tagata, ua fai lea ma auala ua tosina atu ai agaga mo Iesu, a o ia
galuega pea e folafola atu le tala lelei, i Aferika i Saute, i le UK, ma soo se tiute e
valaauina ai mai le Alii.
Aso SA - Iuni 26, 2016: “E faatauvaa a e i ai le Atua.”
Tusi Faitau: Ioane 9:1-11.
Matua – Ioane 9:3, Ua tali atu Iesu, “E le’i agasala lenei tagata, po ona
matua; a e peitai ina ia faaalia ai o galuega a le Atua ia te ia.”
O le vaiaso lenei, o le a tatou mafaufau i togafitiga faale-agaga e fesoasoani i
o tatou ma’i, e faapei o: lototele, agalelei ma nisi uiga faapena. Ua ou vaai i
le toatele o tagata mama’i tigaina, o isi ua faatalitali mo le i’uga, a o isi ua
siliga ni vaifofo. Ua mou atu lava le vaai i le malamalama.
Sa ma faigaluega ma se tasi tina i totonu lava o lo matou nuu; ua ma talitonu
o le Agaga o le Atua na taitaiina i maua i tagata ua finagalo le Alii e faaalia
ai lona finagalo. Sa vave ona matou feiloai ma se tina ua matua mafatia lava.
E momoe isumu i le faamalu o lona moega, e taatitia latalata ane atigi apa o
mea’ai. O se vaaiga e ofo ai. O ana upu e faamomoi loto: “Ou te talitonu ua
le toe i ai se Atua, ua tuulafoaiina lava a’u.” Sa ma apoapoa’i i ai i le suafa o
Iesu ma tatalo foi mo ia.
Ua ma faapiipii upu o tatalo ma mau mai le Tusi Paia i le puipui o le fale e
latalata i lona moega, ina ia mafai ona faitau i ai. E fai lea ma
faamafanafanaga ia te ia. Ua ma alolofa i ai ma tausi ia te ia, ua fai lea ma
ala ua pupula lelei mai ai lana vaai. O le isi aso, ua fai mai lana upu: “Ua ou
lagona ua tatau ona ou talitonu nei ia Iesu; vaavaai mai foi i le mea ua faia e
Iesu mo a’u: Ua ou toe malosi!” O upu pito sili ia ua mafai ona ou faalogo i
ai; ua sa’o lana vaai mai, o le faanenefu na ia te ia, ua te’a ua mavae atu.
Tatalo: Faapupula mai o’u mata, le Alii e, ia ou iloa atili lau afio e ala i
galuega ou te fai, ma ia faapea lava ona ou faia i soo se tasi. Amene.
81
Aso Gafua - Iuni 27, 2016: “Ola i mea faigata.”
Tusi Faitau: 2 Korinito 12:7-10.
Matua – 2 Korinito 12:9b-10, ... “O lo’u nei alofa tunoa e lava lea e
fesoasoani ia te oe; aua o le vaivai e faaatoaina ai lo’u mana.” O lea ua tele
ai lava lo’u fiafia i le mitamita i mea ua ou vaivai ai, ina ia tumau i ou luga
le mana o Keriso. O lea ou te fiafia ai i mea e vaivai ai, o le faaleaga mai, o
malaia, o le agatele mai, o le atuatuvale ona o Keriso; aua pe a ou vaivai,
ona ou malosi ai lea.”
Ou te nofo i si tama’i fale e tu i le togavau, o le faatoaga i tuapa o le aai o
Bloemfontein. E faataamilo lo’u fale e vaomatuitui; e faapei oni mata-nila le
maamaai o tumutumu o fua o laau. Na ou savalivali i le tasi aso, na lagona
lou fefe ina ua ou mafaufau ia Iesu o loo pale i le pale matuitui i lona ao
(ulu), ua ulufia i le ma’ai o pito maamaai, ua tafe ifo le toto i ona fofoga
(mata).
E peiseai ua tui mai le Atua i lo’u loto, ua ou lagona ai le tiga i lea taimi. E
maua a’u i le loto vaivai. Ou te le fia o’o i tiga po’o ni puapuaga, ou te le fia
vaai foi i nisi ua tigaina. Ou te manatua upu a le aposetolo o Paulo i lana
tatalo, ia to’ese le pale matuitui mai ia te ia.
E ui lava i lea, ua tuuina a’u e le Atua i se tulaga pito tiga ma faigata i le
nofoaga sa ou i ai i Aferika i Saute. A e na foai mai e le Atua ia te a’u, e ala
i lona agalelei ma le alofa, le malosi ia te a’u i aso ta’itasi. ina ua ou lagona
le vaivai ua le mafai ona faaauau pea; ua ou manatua le fetalaiga a Iesu, ‘Ia
vaai ia te a’u, a e le o ‘oe, po’o ou tiga.’ Ina ua ou o’o atu i lea tulaga, a e
tuu mai e se tasi le ipu vai o loo tusia ai upu nei, “O lo’u nei alofa tunoa e
lava lea e fesoasoani ia te oe; ...” Ua ou nofo ifo i lalo, ua ou mafaufau atili
ia Iesu, ua ou mapu ma fiafia lou loto. Ua fai Iesu ma faamalosi loto i lo’u
vaivai. Ona faaauau ai lea e pei ona masani ai, ma le loto talitonu e le
tuulafoaiina lava a’u.
Tatalo: Ia tuu i lou loto Iesu i soo se taimi e vaivai ai. Ia fai o IA ma ou
talita i soo se mea faigata. Taga’i ia Iesu e maua mai ai le fesoasoani sili.
Amene.
Mafaufauga Loloto: O fea e ulufale mai ai lou Atua ina ia malosi ai? O afea
e te saili atu ai ia Iesu e afio mai i lou loto?
82
Aso Lua - Iuni 28, 2016: “O le na faamaloloina ia manu’a.”
Tusi Faitau: Luka 10:30-37.
Matua – Luka 10:34, Ua alu atu, ma fusifusi i ona manu’a, ua liligi foi i ai le
suau’u ma le uaina; ua faati’eti’e ia te ia i lana lava manu, ua ta’ita’i ia te
ia i le fale talimalo ma tausi ia te ia.
I le tasi aso, sa faatasi ane le mafutaga a tina a le nuu. Ua talanoa mai e uiga
i se tina ua maua i le gaoi; ua latou le fiafia i ai. Ua leai se tasi o le nuu e
tuuina i ai se galuega ona o lona gaoi. A e oso le loto alofa i lenei tina pe a
vaavaai atu i ai. Fai mai o ia, “O le a sa latou upu ia te a’u i se mea ua ou
faia?” E le malamalama lenei tina, aua e talanoa mai tagata i le gagana faaPeretania, e le malamalama ai; ua taumafai e nana se mea ia te ia.
Ua matou ole i le Atua ia fesoasoani mai i lenei mataupu. I nai vaiaso ua
mavae, ona matou toe asiasi ane lea i le tina, ua na faamatala mai lona olaga.
Sa talanoa mai ma le tagi lava, ua faamatala le loto alofa o lona tina na ia
a’oa’o mai e uiga ia Iesu. O se tina e mativa lona olaga, a e na tausi i lana
tama e toatasi.
Sa matou tatalo faatasi. O la matou asiasiga mulimuli lava, ua matou iloa ai o
lenei tina, ua tuulafoaiina e tagata o le nuu, ona sa nonofo ma se loomatua
ma’i lava, e manatu mama i ai ona o tagata matitiva. E momomo lo’u loto i
faamatalaga a lenei tina: “O le a la sa’u mea a fai? Ou te le o vaai i lenei tina
i le auala tele, o lea matou te mafuta faatasi.” A faapefea lona naunau mai i
se fesoasoani; e tatau ona alofa atu i ai, tausi i ai ma faamafanafana i ona
mafatiaga.
Sa matou ave le faafetai ona o galuega lelei sa faia e le tina; ua matou ole atu
foi i le Atua mo lana tausiga alofa ia te ia. A e le gata i lea, ua matou faafetai
ma faamanu i le Atua ona o lona finagalo alofa i le tina ma lana tausiga alofa
i lona tina matua, ua le amana’ia ma tuulafoa’iina e tagata o le nuu.
Tatalo: IESU e, a’oa’o mai i matou, ia maua le agaga o le alofa ma le
agalelei i soo se tasi. Ia avea i matou o mea-faigaluega e momoli lou
finagalo alofa i e ua tuulafoa’iina i manatu o tagata. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia tatala o tatou loto e iloa ai le alofa silisili o le Atua i
e ua tuulafoa’iina e tagata. Ia a’oa’oina i tatou i le lagona o le alofa, a e le o
le tuulafoa’i.
83
Aso Lulu - Iuni 29, 2016: “O le avega ua mamafa.”
Tusi Faitau: Isaia 53:4-11.
Matua – Isaia 53:4-5a, E moni, ua na tauave o tatou tiga, ma na tauave o
tatou faanoanoa; a ua tatou manatu o ia ua taia, ua fasia e le Atua, ma ua
faatigaina. A ua manu’a o ia ona o a tatou solitulafono,...
Afai e aunoa i tatou ma Iesu, e faifua la tatou galuega. Ona o puapuaga o le
Alii, o lea ua tatou a’oa’o ai i e tigaina ma mafatia e mapu ma malolo ai. E
fiafia i le faamoemoe e to’atasi lava e mafaia, o le faaola i agaga o e mafatia
i avega, o ia na aumai le faamagaloina o a tatou agasala. O le faaola ua na
iloa ma malamalama, aua na ui mai i faanoanoaga ma puapuaga. O le faaola
na soloia pa o mea faigata ma le masiasi, o tiga foi ma le pologa, na ia aumai
le faamafanafanaga, o le malosi foi ma le faamaloloina o e mama’i ma
mafatia i avega.
O le tasi Aso Kerisimasi na matou potopoto i se fale e tu i le nofoaga e
lamatia i faalavelave tutupu soo o le aai; e tusa e 70 tagata sa matou asiasi i
ai. E i ai si tama’i fale e puipui ona faamalama i laupapa, a e ua uliuli puipui
o le fale i le ausa o le afi. O i na ua matou tapuai ai i le Atua. Ua potopoto ua
na o ni sui o le mafutaga, ua talia i le loto maulalo le faatusa o le tino o Iesu
e ala i le falaoa ua faasoa atu. O se tasi o taule’ale’a talavou sa ola i le olaga
so’ona fai, o se olaga e saisaitia o lu’itau ma finauga. A o matou usuina le
pese, “Amazing Grace”, ua pulato’a mai ma fai mai: “Po’o faatatau ‘ea ia te
a’u,” ua maligi ifo ona loimata.
O se ta’utinoga e loloto lenei mo Iesu, e tusa ma lona afio mai e toe faalelei i
loto ua mafatia, e ala i le manumalo mai le satauro ma le oti, na maliu a e na
toe-tu e le’i toe maliu ia. Na ia fetalai, “Ua taunuu”, o le ta’utinoga lea e tasi
e manumalo ai e ua mafatia, pe a o mai ia Iesu e mapu ma malolo ai. Aua o
Iesu, ua avea ma o tatou Puluvaga e fautua mo a tatou agasala.
Tatalo: Matou te faafetai, vivii ma faamanu, Iesu e, i lou alofa mai. Na e
afio mai ina ia matou ola ai, mai le leaga o le agasala, faafetai, faafetai lava.
Amene.
Mafaufauga Loloto: Taga’i ia Iesu, sa mafatia ma tigaina, sa tauemu ma
inosia, na o’o i luga o le satauro tiga e totogi ai a tatou agasala ma leaga uma
lava.
84
Aso Tofi - Iuni 30, 2016: “Faamalolosi i lima ua gagase.”
Tusi Faitau: Isaia 35:3-7.
Matua – Isaia 35:3-4, .Ia outou faamalosi i lima ua gagase, ia outou
faamalosi foi i tulivae ua vaivai. Fai atu ia i e ua loto vaivai, Ia outou
faamalolosi, aua tou te fefefe; faauta, o lo outou Atua; o le a oo mai le taui
ma sui, o le taui lava mai le Atua; e afio mai lava o ia ma faaoal ia e outou.
Na ma feiloa’i ma se taule’ale’a talavou na pa’u i le ‘atoina o ‘apa o le fale.
Na manu’a tigaina i lona tua, ua faapopoleina ai. Ua na faaaoga le nofoataavale ona ua le mafai ona savali. Ua matou talanoa e uiga ia Iesu, ma
matou tatalo mo ia. Ua taumafai e tu mai i luga, a ua ou faapea atu: “Nofo
pea i lou nofoaga”, a e fai mai: “E leai, ou te tula’i i le suafa o Iesu!”, ua
aapa mai i se fesoasoani ina ia tula’i mai. O lona lototele na faagaeetia ai a’u,
ma o lona faatuatua ia Iesu ua faamalosia ai ona vae e faatula’i.
A oo mai puapuaga, ua tatou fefefe, peitai, o le tusi faitau o lenei aso, ua
apoapoa’i mai aua nei o tatou fefefe, aua e afio mai le Alii e laveai ma
faamalolo i mea ua tatou vaivai ai. O totonu o mea faigata uma, tatou te
manatua Iesu sa ui mai i mea pito sili ona faigata o le olaga. O lona mana e
faamaloloina ai o tatou vaivaiga uma.
O le alofa ua atoatoa o Iesu e ave’eseina ai lo tatou fefefe. O la tatou tatalo
ma le faatuatua e faafofoga mai ai le Alii ma foai mai le malosi atoatoa.
Tatou te maua le loto mafanafana ina ua faatuatua i le maliu o Iesu i le
satauro ua faamagalo ai agasala a le lalolagi: ua manumalo le lelei mai le
leaga, ma aumaia ai le malosi tatou te tutu atu ai e aunoa ma le fefe i faigata
uma o le olaga.
Tatalo: Le Atua e, o lou mana e mafai ai mea uma. Na afio mai Iesu, ma le
Agaga Paia le fesoasoani sili, o a’upega ia o le taua ma satani. Matou te le
fefefe ai i se mea e tasi, aua o lou alofa matou te alolofa atu ai i soo se tasi.
Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia faitau atili i apoapoaiga mai le: Efeso 3:14-21; Isaia
41:10; ma le 1 Tesalonia 5:17-18.
85
Aso Faraile - Iulai 1, 2016: “Faatasi ma au uo.”
Tusi Faitau: Mareko 2:1-5.
Matua – Mareko 2:2-3, Ona potopoto loa mai lea o tagata e to’atele, ua le
toe ofi, ua le ofi lava i se mea e latalata i le faitotoa, ona folafola atu lea e ia
le upu ia te i latou. A ua o ai nisi ia te ia, ua ‘aumai le tagata supa, o loo
fataina mai e le to’afa.
Pe tatou te talitonu ‘ea i le moni o le faatuatua o nei taulelea, ua latou aumai
le tagata ma’i supa ia Iesu ina ia faamaloloina? A e ou te fia fesili atu: Pe i ai
ni a outou uo faapea? Pe tou te amana’ia i latou, po’o le le manatu mamafa
foi i ai pe a ‘ave ‘oe ia Iesu? E i ai taimi tatou te faatamala ai, ma o’o ai ina
misi avanoa lelei e ao ona tatou maua. Ou te matua fiafia lava pe a ou vaai ua
ola fetausia’i le tasi i le isi, a e maise pe a faia i le agaga o le alofa, e
manaomia faauo faapea, ma e lagona le fia fesoasoani i ia faigauo.
O fea tonu o i ai le faailoga o le alofa! O le HIV/AIDS sa le o se mea e
manatu mamafa i ai, a e ua fai ma faailoga o le masiasi ina ua pepesi ma
aafia ai Aferika i Saute, o loo tumau pea lea faailoga. A e ua sili ona
faanoanoa, ona ua nana pea e nisi le aafia o a latou uo ma e masani, se ia oo
lava ina maliliu a e le saili fesoasoani. E i ai taimi e o’o mai ai le oti a e le’i
mafaufauina. Ua tatou iloa le mana ia Iesu i taimi e tatalo ai mo e ua mafatia
i le HIV/AIDS. Ua tatou molimau i vavega a o tatou siitia a’e le ma’i i aao
faaola o Iesu, aua na te faamalolo ma le alofa i e ua mafatia.
O e sa le mafai ona savavali, ua mfai ona tutu i luga ma savavali, e faapei o
le ma’i ua ta’ua i le tala a Mareko. Ua mafai ona faatino aua ua i ai le loto
talitonu e fesoasoani mai le mana o le Atua. Ua le natia aua ua faatino le
mafutaga vavalalata ma le Atua ona o le alofa ma le agalelei o Iesu. Talitou
ia Iesu, taitai mai au faauo ma e masani ia te ia, aua e alofa Iesu ia te i latou.
Tatalo: Le Alii e, ia taitai i matou i le alofa e pei ona e alofa mai ai. Ia
matou ta’ita’i foi a matou uo ma e masani i lau afio. Faafetai ona o a matou
uo ma e masani ua latou talosia i matou. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia e alofa i au faauo ua alolofa ia te oe i lenei aso.
Atonu o i latou ia e laveaiina lou ola i se aso.
86
Aso Toonai - Iulai 2, 2016: “E i ai le poto i la’au.”
Tusi Faitau: Iakopo 5:7-11.
Matua – Iakopo 5:8, .Ia onosai foi outou, ia faatumauina o outou loto, aua
ua latalata le afio mai o le Alii.
O lo’u fale e tu i le togavao, a o lona faapaologa o loo tusia ai la’u
faamatalaga lenei. O loo agi malu mai le savili i luga o laau; ou te manatua
upu a so’u uso i la le tala lelei a o ma ‘auai i se mafutaga faaolaola, a e ou te
le’i siitia mai i Aferika i Saute. Fai mai lana tala, o laau laiti e taalolo i tua
ma luma pe a oo ina agi mai le savili. E tatau ona lolo’u, po’o le gau; a o a’a
o le laau e tupu ma faaopoopo le malolosi e taofiofi i taimi e lolo’u ai; e tupu
pea ma faaauau le malosi e faasaga atu i le malamalama. Ia e manatua lenei
tulaga, pe a taia ‘oe i le agi malosi mai o le savili.
O le a se uiga faaperofeta o nei upu ua ‘aumai e ono feagai ma ‘oe. Ou te
faafetai i le Atua i lana ta’ita’iga ia te a’u e oo mai i lenei taimi, peitai, e le’i
faigofie mo a’u i lo’u galue ai i Aferika i Saute i le ono tausaga. Ua
a’oa’oina a’u ina ia ou iloa e tasi lava le ala, ua na o Iesu e faapei o le la’au i
lona faasaga i le malamalama o loo susulu mai. E tele taimi na ou lagona ai
lo’u vaivai, peitai, ou te manatua pea upu a la’u faauo: ia faasaga e lolo’u
pea, ma tuu atu lou loto i le Atua.
Ua atoa le fa masina o timuga pea lenei nofoaga; e faapei o laau e faatalitali i
le oo mai o timuga. E tutu ma ola i le vao, a agi mai le savili ona lolo’u lea i
luma ma tua, e tumau pea lea uiga i aso faiso’o; e faapea i le tagata faatalitali
i lona Atua, e fesouaina ma felafoa’iina i le soifuaga ma uiga eseese o le
olaga, a e tumau pea i le alofa ma le agalelei e le mavae o le Atua e to’atasi.
Tatalo: Faafetai le Alii e, i lou a’oa’o mai pea o ala eseese matou te
savavali ai. Ia tumau lo matou talitonu ma faatuatua i lau afio e faavavau,
faavavau lava. Amene.
Mafaufauga Loloto: Ia saunia i tatou e faalogo ma talia le Alii a o tatou i ai
pea i le lalolagi. Ia tatou talia ma sapasapaia lona agalelei ma lona alofa mai.
87

Documents pareils